DIGITALNI DOMOROCI

INVESTICIONE MAPE

1.796 pregleda

Nakon uspostavljanja Nacionalnog registra investicionih lokacija, potencijalni investitori će putem aplikacije pretraživati po više parametara kako bi sagledali u potpunosti sve lokacije od interesa. Projekat „Unapređenje poslovne klime u Republici Srbiji” podržale su Švedska agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) i švedska agencija za kartografiju, katastar i registraciju zemljišta – Lantmateriet,azapočeo je početkom 2019. godine.

Dr Marina Jovanović-Milenković

Primena elektronskih servisa pametne e-uprave dovela je do povećanog učešća lokalnih samouprava Srbije u razvoju ukupnog poslovanja i stvaranju strateškog planiranja. Značaj strateškog planiranja za lokalni ekonomski razvoj ukazuje da je potrebno da postoji svest o potrebi i svrsi kreiranja ovakvog plana koji sa sobom donosi sprovođenje adekvatnih mera. Krajnji cilj ovih mera je kreiranje novih radnih mesta za lokalno stanovništvo, odnosno smanjenje broja nezaposlenih i povećanje fiskalnih prihoda za lokalnu samoupravu.

Bez kvalitetne strategije, lokalni ekonomski razvoj se svodi na stihijsko delovanje različitih aktera, koji ne donose privredni rast i razvoj. Jedna od strategija razvoja je i privlačenje investicija. Prema zaključku Magdolne Sass (2003), koja je istraživala konkurentnost i uticaj ekonomske politike na privlačenje direktnih investicija, investitori u potencijalnoj zemlji domaćinu najčešće obraćaju pažnju na: veličinu tržišta, visinu nacionalnog dohotka, karakteristike radne snage (kvalifikacije, produktivnost, visina nadnica), infrastrukturne kapacitete, političku i ekonomsku stabilnost, ekonomsku politiku i pravni okvir.

Srbija je preduzela korake u sprovođenju reformi radi privlačenja domaćih i stranih investicija. Te reforme dovode do pozitivne investicone klime; tačnije, na Doing Business listi Svetske banke napredovala za 48 mesta u poslednje 3 godine, i sada je na 43. u svetu. Na osnovu izvora Razvojne agencije Srbije u 2019. godini, ključni investitori se razlikuju na osnovu broja projekata odnosno prema vrednosti investicija. Paralelan pregled se vidi na sledećim grafikonima koji ukazuju da najveće učešće u Srbiji u investicijama ima Italija, a najmanje Grčka.

Grafikon 1. Ključni investitori u Srbiji na osnovu broja projekata odnosno prema vrednosti investicija

 Sagledavajući ključne investitore u Srbiji, javila se i potreba da se analiziraju potencijali investicionih lokacija. Radi boljeg razumevanja, investicione lokacije imaju multidicsplinarni pristup sa aspekata arhitekture, urbanizma, građevine, ekonomije, finansija, prava ali često i zaštite čovekove okoline. Takav pristup zahteva osnovnu podelu lokacija na greenfield, brownfield i greyfield.

o Greenfield investicije podrazumevaju ulaganje u kompletno novo preduzeće i izgradnju svih njegovih objekata i kapaciteta. Investitor je u obavezi da obezbedi sve neophodne dozvole i sredstva za izgradnju zgrada, hala, fabričkih postrojenja, priključka na komunalnu mrežu, kao i brojih drugih obaveza koje ima prema lokalnoj samoupravi, odnosno državi domaćinu. Ovo praktično znači da investitor neće biti opterećen nasleđenim dugovima, zastarelom opremom i tehnologijom, kao i obavezom održanja u radnom odnosu nekvalifikovane radne snage, što je često slučaj prilikom kupovine preduzeća.

o Brownfield investicije stvaraju, takođe, potpuno nova preduzeća, ali kroz revitalizaciju postojećih kapaciteta na lokalitetu koji je ranije imao određenu namenu. U ovom slučaju investitor ima manje troškove, jer postoji određena infrastruktura. Posao se sastoji od uklanjanja, i čišćenja zemljišta i postojećih objekata da bi se nakon toga krenulo sa gradnjom. U ovoj fazi potrebno je sačiniti odgovarajuće projekte i dobiti određene dozvole i saglasnosti.

o Pod greyfield lokacijama se podrazumevaju ekonomski i tehnički prevaziđene lokacije, koje imaju dobru funkciju ali investitor treba dodatno da investira u prenamenu objekata. Posebna vrednost i prednost ovih lokacija i objekata je u tome što su oni često dovoljno strukturalno izgrađeni, poseduju odgovarajuće dozvole, imovina je uknjižena, te poseduju odgovarajuće priključke za vodu, kanalizaciju, struju, grejanje.

Značaj i ulaganje u investicione lokacije lokalnih samouprava prepoznao je i Republički geodetski zavod kao nosilac realizacije ideje da se sve potencijalne investicione lokacije publikuju u digitalnoj formi. Ideja je implementirana kroz projekat „Unapređenje poslovne klime u Republici Srbiji”, podržanog od Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) i švedske agencije za kartografiju, katastar i registraciju zemljišta – Lantmateriet, koji je počeo sa realizaciojom početkom 2019. godine.

Navedeni projekat predstavlja jednu u nizu aktivnosti u procesu razvoja elektronske uprave Srbije i treba da doprinese jačanju ekonomije zasnovane na znanju i inovacijama. Cilj jeste doprinos u postizanju održivog i inkluzivnog ekonomskog rasta u Srbiji, u unapređenju poslovnog ambijenta, u povećanju investicija i inovativnosti privatnog sektora, u unapređenju transparentnosti investicionog procesa i u unapređenju klime za priliv investicija. On, takođe, doprinosi procesu evropskih integracija Srbije i unapređuje aktivnosti na realizaciji Agende održivog razvoja 2030 Ujedinjenih nacija, i kao takav je od izuzetne važnosti za srpsku vladu.

Izazov projekta predstavlja standardizaciju podataka čije redovno ažururanje dovodi do uspostavljanja Nacionalnog registra investiocionih mapa. Planirani model koncipiran je:

– da omogući jedinstvenu identifikaciju svake investicione lokacije,

– da omogući nedvosmislenu prostornu komponentu o lokaciji investicionog područja,

– da uspostavi jedinstvenu klasifikaciju lokacija na državnom nivou,

– da obezbedi relevantne informacije potencijalnim investitorima,

– da priušti transparentan uvid građanima, državi i ostalim zainteresovanim stranama,

– sa omogući povezivanje s drugim nacionalnim registrima,

– da osigura da su sve informacije definisane u skladu sa ISO 19100 standardima i INSPIRE direktivom,

– da osigura da se sve izmene podataka mogu pratiti i ažurirati.

Nacionalni registar investicionih mapa je struktuiran tako da obezbedi njegovu održivost i razvoj tokom i nakon uspostavljanja registra. To se postiže veb (web) aplikacijom koja sadrži podatke sa terena. Primarna uloga veb aplikacije je da obezbedi mehanizam za prikupljanje i održavanje podataka o investicionim lokacijama na terenu koji će automatski biti skladišteni u bazi podataka Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka. Veb aplikacija će biti interfejs za praćenje i javnu promociju projekta. Ona će predstavljati segment koji je u obliku interaktivnog kartografskog prikaza i koji pruža trenutni status projekta u realnom vremenu. Cilj ove aplikacije je da pruži transparentan kontrolni mehanizam za praćenje dinamike implementacije projekta. I na kraju aplikacija podrazumeva interfejs za uspostavljanje komunikacije između investitora i lokalne uprave.

Nakon uspostavljanja Nacionalnog registra investicionih lokacija, potencijalni investitori će moći putem aplikacije da ostvare komunikaciju da organima lokalne samouprave i ulože investiciju na određenu lokaciju. Aplikacija će omogućavati pretraživanje po više parametara kako bi potencijalni investitor sagledao u potpunosti sve lokacije koje su mu od interesa.

Realizacije projekta je prvobitno započeta na studiji slučaja dve opštine – Kikinda i Vladičin Han. Koristili su se različiti tipovi podataka. Za opštinu Vladičin Han su proizašli iz modela Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Kikinda je dostavila podatke koje su prikupili zaposleni u gradskoj upravi. Ti podaci su publikovani na geoportalu Geosrbija. Na sledećim slikama je prikazan izgled investicionih mapa u Vladičinom Hanu i Kikindi.

Slika 1. Investiciona mapa Vladičinog Hana na geoportalu Geosrbija

Slika 2. Investiciona mapa Kikinde na geoportalu Geosrbija

Jedan od podciljeva, ali svakako značajan, jeste motivacija zaposlenih adekvatnim treningom, koji će omogućiti da se koriste i održavaju opisane aplikacije. Na osnovu ovih studija slučaja, zaključeno je da bi budući model trebalo da obuhvati sledeće podatke:

  1. Osnovne informacije o lokaciji (naziv, adresa);
  2. Informacije o lokaciji – planski okvir, vrsta lokacije (grinfild, braunfild, grejfild) i namena lokacije: površine za stanovanje, mešovite namene, javne namene, za industrijske i proizvodne delatnosti, za komercijalne delatnosti, za rekreaciju i zelenilo, za infrastrukturu i ostale;
  3. Infrastrukturna opremljenost – koncipirana je da se vidi šta lokacija poseduje od infrastrukturnih priključaka;
  4. Imovinsko-pravni odnosi – bliže definišu imovinsko pravni status, daje podatke o konkretnom objektu ukoliko postoji i popisuje poslednje pravne izmene na lokaciji;
  5. Dodatna objašnjenja – predstavljaju skup opisa o lokaciji, koji se sastoji se iz dva dela: dodatni opis i fotografija lokacije.
  6. Prezentacija lokacije – prikaz već postojećih prezentacija jedinica lokalne samouprave vezano za dato područje;
  7. Geometrija – atribut koji skladišti prostornu komponentu u državnom koordinatnom sistemu koja je značajna kako zbog dalje upotrebe, tako i zbog primarne vizuelizacije. Umesto nabrajanja parcela, omogućava se da se lokaciji pristupi direktno na mapi i vide nazivi parcela.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar