MEĐU IZMEĐU

IRCI BILI TAMNOPUTI

298 pregleda

Naučnici su nakon analize ostataka otkrili da drevni Irci nisu podnosili laktozu, odnosno da nisu mogli svariti laktozu u mleku.

Neki pripadnici kamenog doba s područja Irske ostavili su tela svojih mrtvih u prirodnoj stenovitoj komori na planini. Naučnici su pomoću genetske analize dva tela utvrdili da su ti drevni irski meštani imali tamniju kožu, kao i mnogi drugi stanovnici Evrope iz tog razdoblja, i da su živeli u prilično velikim zajednicama.Komoru u steni je 2016. godine slučajno otkrio planinar koji je istraživao planinu Bengorm na severozapadu Irske. Kada je na podu ugledao ljudske ostatke, odmah je pozvao policiju. Kasnije se ispostavilo da su kosti stare hiljade godina, pa su nalazište preuzeli arheolozi.

„Radi se o nalazištu iz neolita koje niko nije dirao 4.500 do 5.000 godina”, rekla je arheološkinja Merion Daud iz Tehničkog instituta Sligo u Irskoj.Stručnjaci su pronašli 4.899 fragmenata kostiju najmanje osam osoba, odraslih i dece. Međutim, ta komora nije služila kao njihovo poslednje počivalište, nego kao privremen prostor u koji su se stavljala tela dok se meso ne razgradi, a zatim bi se lobanja i veće kosti odneli na neko drugo mesto. Zato su u komori i ostali samo manji delovi kostiju. Takvi razrađeni pogrebni rituali bile su uobičajeni u neolitu, poslednjem razdoblju kamenog doba, piše New Scientist.

Naučnici su nakon analize ostataka otkrili da drevni Irci nisu podnosili laktozu, odnosno da nisu mogli svariti laktozu u mleku. Danas većina Evropljana to može, a ta osobina je stečena tek u poslednjih 5.000 godina, hiljadama godina nakon što su ljudi počeli držati životinje koje daju mleko, poput krava.Poljoprivrednici iz neolita su, verovatno, prerađivali mleko da bi uklonili većinu laktoze, rekao je Karles Lalueza-Foks iz Instituta za evolucionu biologiju u Barceloni.Ako napravite sir, nećete više imati problema s laktozom”, dodao je on.

DNK analiza dva tela pokazala je da su ona bila srednje do tamne” boje kože i da je njihova put više podsećala na onu karakterističnu za Bliski istok ili Mediteran.Imamo naviku da projektujemo trenutni raspon boje kože na prošle populacije. Zapravo, boja naše puti se menja ili varira već 900.000 godina, pa su naše pretpostavke vrlo često pogrešne”, rekla je genetičarka Lara Kasidi sa Univerziteta Triniti koledž u Dublinu.

(Izvo Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar