EKOSOFIJA

IŠČEZAVANJE LEDNIKA

272 pregleda

Nova analiza, upravo objavljena u časopisu Nature, otkrila je da su od 2000. do 2004. godine lednici gubili 227 milijardi tona leda godišnje. Stopa se od 2015. do 2019. godine povećala na 298 milijardi tona godišnje, što autori studije pripisuju višim temperaturama i većim padavinama.

Ako nikad niste hodali preko lednika, možda ne bi bilo loše da to učinite uskoro. Svetski glečeri u planinama tope se brže nego što su naučnici mislili. Od 2015. godine gube gotovo 300 milijardi tona leda godišnje. Ukoliko se ova stopa otapanja nastavi, mnogi lednici mogli bi nestati do sredine stoleća, pokazuje nova opsežna studija koju prenosi magazin„Vajerd.

Naučnici iz Kanade, Francuske, Švajcarske i Norveške 20 godina su sakupljali satelitske snimke napravljene posebnom kamerom sa NASA-inog satelita tera. Uređaj nazvan ASTER (Advanced Spaceborne Thermal Emission and Reflection Radiometer)ili napredni svemirski radiometar za toplotnu emisiju i refleksiju, snimio je više od 210.000 lednika širom sveta, fotografišuući s dva odvojena sočiva da bi dobio trodimenzionalni pogled na površinske odlike. Studija je isključila masivne ledene ploče na Grenlandu i Antarktiku, kojima se bave druge istraživačke ekipe.

Nova analiza, upravo objavljena u časopisu Nature, otkrila je da su od 2000. do 2004. godine lednici gubili 227 milijardi tona leda godišnje. Stopa se od 2015. do 2019. godine povećala na 298 milijardi tona godišnje, što autori studije pripisuju višim temperaturama i većim padavinama. Otopljena voda otiče rekama u okeane i predstavlja oko petinu uočenog porasta visine mora tiokom poslednjih 20 godina.A problem nije samo porast mora (iako je i to važno), koji preti dobrobiti stanovnika obalnih država poput Indonezije, Bangladeša, Paname, Holandije i nekih delova Sedinjenih Američkih Država. U nekim kopnenim područjima milioni ljudi zavise od topljenja snega zbog čiste vode. U godinama kad nema mnogo snega, lednici su rezervni izvor vode. To je naročito važno u delovima Anda, Himalaja i Aljaske.

„Lednici daju obilje hladne vode za mnoge sisteme na celoj planeti. Jednom kad nestanu, više neće biti te mogućnosti”, kaže Brajan Menonas, profesor nauke o Zemlji na Univerzitetu Severna Britanska Kolumbija i autor nove studije. On smatra da su prethodne studije otapanja lednika uzimale manja merila u prostoru i u vremenu, što je dovelo do nejasnoća o tome koliko su se naslage leda zapravo smanjivale. Koristeći detaljne satelitske snimke, dobijene su preciznije procene. Da bi se obradili brojevi za svih 211.000 lednika, bilo je potrebno da superračunaru dotičnoj visokoškolskoj ustanovi neprekidno radi godinu dana.

Nova analiza daje tmurno upozorenje za budućnost, kaže Džonatan Bember, profesor geografskih nauka sa Univerziteta Bristol, koji nije bio uključen u studiju: Ovo je najopsežnija, detaljna i temeljna procena globalnog gubitka mase ledniaka ikad urađena u 21. veku. Podrobni rezultati omogućuju nam da prvi put vidimo promene na pojedinim lednicima širom sveta.” On kaže da analiza pokazuje da će ovakvim trendom neke planinske oblasti s nižim nadmorskim visinama u potpunosti izgubiti lednike do 2050. godine: Iako su rezultati i rad impresivni, glavna je poruka prilično tmurna. Lednici su na putu nestanka, s dubokim posledicama na vodene resurse, prirodne opasnosti, porast mora, turizam i lokalno preživljavanje.”

Autori studije slažu se s tom procenom, a Menonas je rekao da će neka područja, poput američkih nacionalnih parkova Kaskedes i Glesier, verovatno ostati bez leda do sredine stoleća. Posetite ih dok još možete”, poziva ovaj naučnik.Voda iz lednika koji se brzo otapaju može izazvati ekološke katastrofe, kao što je bila ona u februaru, kad se otopljeni glečer sa Himalaja obrušio na severu Indije, izazivajući vodeni talas koji je u uskoj dolini usmrtio 200 ljudi. Izveštaj Međunarodnog panela za klimatske promene Ujedinjenih ncijaa za 2018. godinu otkrio je da je sve toplija klima odgovorna za povećanje rizika od poplava i klizišta u planinama: Povlačenje lednika i odmrzavanje večnog leda smanjiće stabilnost padina na planinama i povećati broj i površinu lednjačkih jezera. Klizišta i poplave i kaskadni događaji pojaviće se i tamo gde ih dosad nije bilo”, zaključili su autori izveštaja.

Najnovija studija kanadskih i evropskih naučnika otkrila je, takođe, da je otapanje lednika na Aljasci, u zapadnoj Kanadi i SAD odgovorno za gotovo polovinu gubitka ledničke mase na svetu. Na Aljasci je otapanje leda dovelo do povećanja magnitude potresa jer se zemljište ispod diže, oslobađajući pritisak i utičući na sile u obližnjim zonama raseda, pokazuje studija istraživača sa Univerziteta Aljaska u Ferbanksu, objavljena u martu u časopisu Journal of Geophysical Research.

Iako su vesti loše, stručnjaci su impresionirani količinom podataka prikupljenih sa satelitskih slika kroz 20 godina.Mislim da je ovo zapravo fantastično. To je pravi dokaz vrednosti istraživanja kroz vreme. Mnogo puta ove misije imaju životni vek od pet ili sedam godina. Činjenica da još uvek prikupljaju fantastične podatke jednostavno je fenomenalna. To je omogućilo istraživačima da postignu nešto što nikada pre nije bilo učinjeno”, kaže Tom Nojman, šef laboratorije za kriosferne nauke u NASA-inom centru za svemirske letove Godard. On je projektni naučnik za NASA-inu misiju ICESat2,satelit lansiran 2018. godine, koji šalje laserske zrake na Zemljina polarna područja da bi se tačno izmerio gubitak lednika i polarnih ledenih ploča i pratili učinci topljenja na globalni porast visine mora. Nadam se da ćemo izdržati 20 godina da bismo jednog dana mogli napisati ovakav rad”, zaključio je Tom Nojmann za „VajerdWired.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar