TESLIANUM

IZUMETNIK

1.776 pregleda
Nikola Tesla (prikaz poprsja istoimenog spomenika u celosti vajara Dragana Radenovića)

Sudbina ga je štedro obdarila i surovo kaznila. Retko koji istraživač je imao toliko nezaobilaznih otkrića i zadivljujućih uvida, ali su slatke plodove ubirali drugi.

Čovek izvan vremena, napisala je na koricama svoje knjige Margaret Čejni. I svoga, i našega. Verovatno poslednji izdanak renesansnog duha, Leonardu da Vinčiju u mnogo čemu sličan. Raskošni mislilac, blistavi naučnik, nenadmašni izumitelj i smeli preduzetnik.

Sudbina ga je štedro obdarila i surovo kaznila. Najmanje deset puta drugima je uručeno nobelovsko odličje za suštinske uvide u najveće tajne prirode koje je on prvi rastumačio. Ugledni teorijski fizičar, hrvatski akademik Vladimir Par, nedvosmisleno je to potkrepio 2007. godine.

Pre svih Nikola Tesla je opisao: elektron, radio-vezu, rendgenske zrake, radar, elektronski mikroskop, akcelerator čestica i linearni akcelerator, kosmičke zrake, indukovanu radioaktivnost, laser i integrisano kolo.

Isprednjačio je u svemu čega god
se latio: u futurologiji brojna,
još nepotvrđena predskazanja
svrstavaju ga u najdalekovidije,
u ekologiji je svima isprtio stazu,
u telekomunikacijama je postavio
temelje bežičnom prenosu i mobilnom
telefonu, u automatici je uveo
teledirigovano upravljanje, u
računarstvu je ostavio neizbrisivi
trag opisavši čip i internet.

Retko je koji istraživač imao toliko nezaobilaznih otkrića i zadivljujućih uvida, ali su slatke plodove ubirali drugi. Najveću nepravdu iskusio je kada su nobelovskim počastima okitili Guljelma Markonija za izumevanje radija (prva radio-veza u svetu), iako ga je „lički Prometej” deceniju ranije osmislio i iskušao. U to vreme Italijan je išao u srednju školu. Nepravda je ispravljena, ali nije u celosti: Vrhovni sud SAD presudio je 1943. da je Srbin „otac radija”, Nobelov komitet ostao je nem!

Biće dete oluje ili svetlosti, prepirale su se te olujne noći 10. jula 1856. porodilja i primalja. Majka s kojom je do njene smrti nevidljivom pupčanom vrpcom ostao povezan, ispravno je predosetila. Rodila je budućeg „oca elektriciteta” koji je kao dečak sanjario da osvetli ceo svet. Učinio je to svojom naizmeničnom strujom poistovetivši – i u ovozemaljskom i u onostranom smislu – noć i dan. Dva prapočela stvaranja sveta. Nije li se time zamerio bogovima?

Odavno su ga proglasili jednim od „12 apostola elektrotehnike”, u čiju čast Međunarodno udruženje elektro i elektronskih inženjera (IEEE) svake godine odlikuje zlatnom kolajnom s njegovim imenom tvorca najvećeg dostignuća. U godini obeležavanja veka i po od rođenja uvrstili su ga među najveće umove novog doba, odmah iza Isaka Njutna i Alberta Ajnštajna, dvojice gorostasa koji su svojim genijalnim teorijama uokvirili današnju fiziku. Ispred Leonarda da Vinčija, Galilea Galileja, Stivena Hokinga, Johana Keplera i Čarlsa Darvina.

Početkom 20. stoleća nije silazio s naslovnih stranica, novinari su ga saletali gdegod bi se pojavio. Javno mnenje ustalasao je člankom u časopisu „Senčjuri” 1900. godine opisavši kako će izgledati budući živi automat: „Da li je taj automat od mesa i kostiju, ili od drveta i čelika, ne znači puno, pod uslovom da može da izvršava kao inteligentno biće sve ono što se od njega zahteva”.

Kada je napunio 75. leta ugledni nedeljnik „Tajm” odao mu je počast kakvu ukazuje najistaknutim stvaraocima i poslenicima: potret na korici, kratak pregled života i razmatranje najnovijih traganja.

Isprednjačio je u svemu čega god se latio: u futurologiji brojna, još nepotvrđena predskazanja svrstavaju ga u najdalekovidije, u ekologiji je svima isprtio stazu, u telekomunikacijama je postavio temelje bežičnom prenosu i mobilnom telefonu, u automatici je uveo teledirigovano upravljanje, u računarstvu je ostavio neizbrisivi trag opisavši čip i internet. I da se ovde zaustavimo.

Britanski filozof Džon Stjuart Mil primetio je da istoriju pišu pojedinci, a jedan od takvih je Nikola Tesla ili, kako ga dr Mark Sajfer u svojoj knjizi „Čarobnjak” imenuje – „pronalazač (koji) je živeo u budućnosti”.

A gde se zagubio smeli preduzetnik s početka ovog kazivanja? U prevodu, da se poigramo nazivom jednog filma. Preduzetnik je ponajpre preduzimljiv čovek – poduzetan, vredan i marljiv. Vascelog svoga veka Nikola Tesla je istrajavao u tome da svoje zamisli pretoči u dela korisna ljudskom rodu. Zar to do sudnjeg časa nije činio?

Iako se meni više sviđa kovanica neprevaziđenog pesnika Laze Kostića: IZUMETNIK. Preduzetnik koji izumeva.

Stanko Stojiljković

(Beseda povodom 160 godina od rođenja Nikole Tesle, izgovorena 7. aprila na svečanoj dodeli nagrada za najbolje doktorate, mastere i inovacije u Skupštnii grada)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar