ATINSKI TRG

KOME SMETA FILOZOFIJA?

349 pregleda

Nedavno, listajući nove programe za pojedine smerove (npr. elektrotehničar energetike) primetio sam da filozofije u programu (za četvrtu godinu) više nema.


Ivan Vučković

Dakle, kroz par godina filozofija u okviru srednjih stručnih škola više neće postojati kao predmet.S obzirom na to da u srednjim stručnim školama radim – ostaću bez časova, odnosno zasigurno ću postati tehnološki višak. Međutim, nisam samo ja u problemu već sve kolege širom Srbije koje su, nažalost, po svoj prilici, „filozofi u srednjim stručnim školama“.

Očigledno – filozofija je nekome počela ozbiljno da smeta. Pitanje je kome i zbog čega je sada palo na pamet da lišava đake filozofije i filozofskog mišljenja?Šta je to što bode oči i tera nekoga da se osnov svih nauka potpuno potisne i isključi? Ko su „mudraci koji su rešili da sprovedu ovakvu reformu školstva?

Pored problema sa časovima i radnim mestima srednjoškolskih profesora filozofije još veći te esencijalni problem je taj što će buduće generacije, ostane li ovako, biti lišene opcije da shvate šta znači argumentovano misliti te, dakle, sagledavati jednu istu stvar kroz beskonačno mnogo uglova i načina.Ukoliko i najmanje poznajemo opštu kulturu – znamo da su najznačajniji umovi svoga vremena (matematičari, fizičari…) uvek ujedno bili i filozofi (npr. Pitagora, Leonardo da Vinči, Dekart, Lajbnic, Njutn…).

Setimo li se bar toga – jasno je da jedno društvo ne može da porodi istinske intelektualce ukoliko ti isti nisu spremni da ono čime se bave sagledavaju šire i dublje te konstantno napreduju u mišljenju i promišljanju onoga čime se bave.

Razgovarajući nedavno o ovom problemu i sa profesorom Noamom Čomskim (sa kojim sam već dugo u kontaktu i od kojeg sam dobio preporuke za SANU) i sa nekoliko kolega iz Beča (gde sam prošle godine gostovao na univerzitetu) – jasno je da se svi slažu u jednom – to su ozbiljni državni prosvetni problemi ali to su problemi našeg dvorišta i mi sami moramo da ih rešavamo i, konačno, rešimo.

Dakle, srednjoškolski profesori će morati da se ujedine u nameri da spasu ono što se spasiti može. Ta inicijativa je u mnogim segmentima već aktivna.Međutim, u toj borbi – moraju se uključiti institut, SANU (tu ću lično probati da se uključim), svi istinski mediji i svi filozofski fakulteti u zemlji.

Ja već dugo radim na promociji filozofije i filozofskog mišljenja – pored rečenog, u Boru, gde sam rođen i gde živim i radim, već godinu dana vodim besplatnu malu gradsku filozofsku školu „Linkej za mlađe srednjoškolce i starije osnovce, pišem, držim javna predavanja i sl.

Međutim, kao što je rečeno, ta se borba tiče svih nas.Mi smo kao narod skloni „da filozofiramodok zapravo ne znamo šta to tačno znači i kako da to stvarno i radimo. Ukoliko isključimo filozofiju iz sistema srednjoškolskog obrazovanja – specifično srpski glagol „filozofirati će postati još trivijalniji i komičniji.

Mnoge kolege su se već uključile u borbu za spas filozofije i to je dobro. U poslednje vreme se čak počelo i sa potiskivanjem verske nastave (veronauke) i građanskog vaspitanja.Pozivam sve ljude da ozbiljno shvate i promisle ovaj problem. Danas još nije kasno da spasimo decu ovih svakodnevnih hiperbanalnosti – sutra će možda već biti…

(Izvor Danas)

Foto autora (Privatna arhiva)

O autoru

administrator

3 komentara

  • Nije dovoljno i ako je preko neophodno učiti đake filozofiji. Mnogo je važnije učiti profesore svih struka (predmeta) da u okviru svoje nastave približe učenicima genezu filozovske misli koja je u osnovi svakog novog znanja. Da nove spoznaje nisu proizvod primene „hladnih zakonitosti“ već „vreline razmišljanja“. Zato treba osim znanja đacima prenositi i spoznato neznanje o kome tek treba razmišljati i dati odgovore na njih. Spoznaja nije hladno spajanje pazli posedujućeg znanja već mnogo više. I teško nama sa državom koja se bude plašila mislećih ljudi.

  • Kome je potrebna filosofija? Ni tobožnjim naučnicima, a kamoli li običnim ljudima. Prvi misle da su u svojim tesnim šančevima znanja pokupili svekoliku mudrost, drugi se batrgaju svakodnevno da prežive. Zaprepašćujuće je, međutim, saznanje da se ne čuje glas Srpskog filosofskog društva koje nije u stanju da okupi to malo preostalih filosofa, a još manje da objasni zašto je danas prekea potreba učiti mlade da filosofski misle.

  • U filmu ,,Šindlerova lista‘‘ jedan budući logoraš jevrejskog porekla je uporno govorio da je završio studije istorije književnosti, u nameri da dobije siguran posao u logoru. Ako nema posla za njega onda sledi egzekucija. Nemci su tvrdili da je ta diploma bezvredna i da to nikom ne treba i poslali ga u bezvrednu populaciju gde sledi sasvim izvestan kraj. Srećom njegov dobri prijatelj je falsifikovao papire da je metalobrusač i da može da radi u tom budućem radnom logoru.
    Sadašnjost nije drugačija jer ipak mi živimo u njihovom svetu a ne oni u našem gde se mi kao nešto pitamo i odlučujemo. Svet bankara i moćnih korporacija sa kupljenim vrhunskim umovima kreiraju sadašnjost i postavljaju odgovarajuće uslove za budući život. Sada je svima jasno da demokratije nema i da na lažne izbore bilo gde u svetu izlazi naivna i prosečno glupava svetska populacija koja odavno ne misli svojom glavom. Trenutno se radi na tome da se smanji ljudska populacija, a naročito neće više biti izvodljivo dobijati penzije, jer će ti penzioni fondovi biti privatni, odnosno vodeći svetski bankari neće to više tolerisati da se sedi kući i ništa ne radi i dobija novac. Neće niko plaćati nikoga ako nema nikakve radne ili misaone produkcije.

    Stara ruska poslovica glasi: nadajte se dobrom ali ipak očekujte najgore.

    Spremite se dolaze crni dani svima odbrojani.

Ostavite komentar