ARGUSOV POGLED

KLATNO ODLUKE U INDIJI

250 pregleda

Vreme je da Modi odigra najbolje što ume. On je taj ko će odlučiti na koju stranu će se zaljuljati geokonomsko klatno.

Pepe Eskobar

Najznačajniji trilateralni sastanak na samitu G20 u Osaki održao se u otužnoj prostoriji, nedostojnoj japanskog nenadmašnog estetskog minimalizma. Japan je nadaleko poznat po svom savršenom planiranju i vođenju sastanaka. Stoga je teško shvatiti ovaj aranžman kao „nesrećnu okolnost”. Ali ako je za utehu bar je nezvanični samit Rusije, Indije i Kine na marginama samita G20 prevazišao sudbinu dizajnera za unutrašnje uređenje koji je zaslužio da izvrši sepuku.

Lideri ove tri zemlje sastali su se u strogoj tajnosti. Bilo je prisutno samo nekoliko predstavnika medija koji su uskoro zamoljeni da napuste ovu traljavo uređenu prostoriju. Predsednici Putin, Si i Modi bili su okruženi malim timovima saradnika koji su jedva našli dovoljno prostora da sednu. Nije bilo curenja informacija. Cinici bi rekli da je soba ionako bila ozvučena. Na kraju krajeva, Si može pozvati Putina i Modija u Peking kad god želi da razgovara o ozbiljnim stvarima.

Kulminacija procesa
Nju Delhi tvrdi da je Modi preuzeo inicijativu za sastanak u Osaki. To baš i nije tačno. Osaka je kulminacija dugog procesa koji su vodili Si i Putin kako bi namamili Modija u trilateralnu evroazijsku integrativnu mapu puta, dogovorenu na njihovom pređašnjem susretu prošlog meseca na samitu Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) u Biškeku.

BRIKS je, kako sada stoje stvari, mrtav. Pre trilateralnog sastanka RIK-a održao se „zvanični, tek forme radi, sastanak BRIKS-a. Ali nije tajna da ni Putin ni Si nemaju nimalo poverenja u brazilskog predsednika Žaira Bolsonara, koji se smatra Trampovom neokolonijalnom aktivom.

Sada se trojka Rusija-Indija-Kina (RIK) u potpunosti vraća na scenu; naredni sastanak je zakazan za septembar tokom trajanja Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku. U svojim uvodnim izlaganjima, Putin, Si i Modi su jasno stavili do znanja da RIK ima za cilj konfigurisanje, prema rečima Putina, „nedeljive bezbednosne arhitekture” za Evroaziju.

Premijer Indije Narendra Modi

Modi je, u velikoj meri u Makronovom maniru, naglasio multilateralne napore u borbi protiv klimatskih promena i požalio se da globalnom ekonomijom vlada „jednostrani” diktat, naglašavajući pritom neophodnost reforme Svetske trgovinske organizacije. Putin je otišao korak dalje insistirajući na tome da su „naše zemlje opredeljene za očuvanje sistema međunarodnih odnosa, čije se jezgro nalazi u Povelji UN-a i vladavini prava. Mi podržavamo važne principe međudržavnih odnosa kao što su poštovanje suvereniteta i nemešanje u unutrašnje stvari drugih država.”

Putin je jasno naglasio geopolitičku međupovezanost UN-a, BRIKS-a, ŠOS-a i grupe G20 i „jačanje autoriteta Svetske trgovinske organizacije” i Međunarodnog monetarnog fonda kao „modela modernog i pravednog multipolarnog sveta koji odbacuje ideju da su sankcije legitimno sredstvo”. Kontrast između trojke Rusija-Indija-Kina i Trampove administracije nije mogao biti oštriji.

„Ta gromna imovina
BRIKS je, kako sada stoje stvari, mrtav. Pre trilateralnog sastanka RIK-a održao se „zvanični”, tek forme radi, sastanak BRIKS-a. Ali nije tajna da ni Putin ni Si nemaju nimalo poverenja u brazilskog predsednika Žaira Bolsonara, koji se smatra Trampovom neokolonijalnom aktivom. Uoči svog bilateralnog sastanka sa Trampom, Bolsonaro je prodao brazilska mineralna bogatstva, tvrdeći da zemlja sada može izvoziti „niobijumske drangulije”.

Ali i to je manje kontroverzno od brazilskog vojnog šerpasa koji je uhapšen u Španiji zbog prevoženja industrijske količine kokaina (36 kilograma) u predsedničkom avionu, što je definitivno pokvarilo večernje koktele tokom samita u Osaki. Kasnije je Tramp pohlepno hvalio „ogromnu imovinu” Brazila, koja je sada u potpunosti privatizovana u korist američkih kompanija.

Si je, kao i prilikom govora na sastanku BRIKS-a, osudio protekcionizam i pozvao na jačanje STO. Zemlje BRIKS-a, kako je rekao, treba da „povećaju našu otpornost i sposobnost da se nosimo sa spoljnim rizicima”. Putin je opet otišao korak dalje. Osim što je osudio „protekcionističke” tendencije u globalnoj trgovini, on je pozvao na jačanje bilateralne trgovine u nacionalnim valutama i zaobilaženje američkog dolara – odražavajući time posvećenost rusko-kineskom strateškom partnerstvu.

Si Đinping i Vladimir Putin

Rusija i Kina su, preko ruskog ministra finansija Antona Siluanova i šefa Narodne banke Kine Ji Ganga, potpisali sporazum o prelasku na rublje i juane u bilateralnoj trgovini, počevši od sektora energetike i poljoprivrede, a i ugovor o povećanju unakrsnih međuvalutnih poravnanja za 50 odsto u narednih nekoliko godina.

Pre ili kasnije dvojac Rusija-Kina će podstaći Indiju da im se pridruži. Moskva ima izuzetne bilateralne odnose i sa Pekingomi sa Nju Delhijem, a takođe odlučno igra ulogu privilegovanog kurira.

Postoje udruženi napori da se sve više zaobilazi SVIFT kroz korišćenje ruskog Sistema za prenos finansijskih poruka (SPFS) i kineskog prekograničnog Sistema međubankarskih plaćanja (CIPS). Pre ili kasnije dvojac Rusija-Kina će podstaći Indiju da im se pridruži. Moskva ima izuzetne bilateralne odnose i sa Pekingom i sa Nju Delhijem, a takođe odlučno igra ulogu privilegovanog kurira.

Mali trgovinski rat koji je protiv protiv Nju Delhija povela Trampova administracija – uključujući gubitak povlašćenog trgovinskog statusa Indije i kažnjavanje zbog kupovine ruskog raketnog sistema S-400 – ubrzava čitav proces. Indija će, inače, S-400 platiti u evrima.

Nije bilo nikakvih curenja informacija o Iranu sa sastanka trojke Rusija-Indija-Kina. Ali diplomate kažu da je to bila glavna tema razgovora. Rusija, tajno, već pomaže Iranu na mnogo načina. Indija mora da napravi egzistencijalni izbor: ili da i dalje kupuje iransku naftu, ili da se oprosti od strateške pomoći Irana preko luke Čabahar koja olakšava indijsku mini verziju „Puta svile” do Avganistana i centralne Azije.

Kina vidi Iran kao ključno čvorište „Novog puta svila” ili „Inicijative pojas i put”. Rusija vidi Iran kao suštinski faktor za stratešku stabilnost jugozapadne Azije – što je bila ključna tema bilateralnog sastanka Putina i Trampa, koji su takođe razgovrali i o Siriji i Ukrajini.

Rik ili Bri?
Bez obzira na psihološke taktike koje bude primenjivao Tramp, trojka Rusija-Indija-Kina će takođe biti direktno upletena u ogromne kratkoročne i dugoročne posledice bilateralnog sastanka Trampa i Sija u Osaki. U celini, stvari se neće promeniti; Trampova administracija polaže nade u to da će preusmeriti globalne lance snabdevanja iz Kine, dok Peking napreduje punom parom sa svojom „Inicijativom pojas i put”.

Donald Tramp i Si Đinping

Postoji veliko nepoverenje u Trampa širom Evrope – zato što Brisel zna da je EU meta još jednog neminovnog trgovinskog rata. U međuvremenu, Peking, sa 60 zemalja uključenih u mnogobrojne projekte „Pojasa i puta” i Evroazijskom ekonomskom unijom koja je takođe međupovezana sa Pojasom i putom, zna da je samo pitanje vremena kada će cela EU uzeti učešća u projektu BRI.

Nema dokaza da će se Indija odjednom pridružiti projektima „Pojasa i puta”. Geopolitički mamac „Indo-pacifičkog koncepta” – u suštini samo još jedne strategije za obuzdavanje Kine – postaje sve značajniji. To je dobra, stara imperijalistička maksima „zavadi pa vladaj”– koju poznaju svi glavni igrači.

Ipak, Indija zvanično počinje da spinuje kako indo-pacifički koncept nije uperen „ni protiv koga”. Indijsko sve veće dublje integrisanje u RIK ne znači i približavanje „Pojasu i putu”. Vreme je da Modi odigra najbolje što ume. On je taj ko će odlučiti na koju stranu će se zaljuljati geokonomsko klatno.

(Izvor Novi Standard)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar