TREĆI SMER

KO BI GORI, SAD JE DOLI

1.747 pregleda

Za godinu dana srpski naučnici ili naučnici iz Srbije (u oba slučaja mislim na geografsko poreklo) umnožili su se na Stanfordovoj listi. Lane 12, sada 49. Statistički posmatrano, zapažen skok (300 posto), iako je spisak odabranih svetskih istraživača proširen sa 100.000 na 159.683. Šta nam to govori?


Stanko Stojiljković

I bez poznavanja scientometrije ili naukometrije, pomaljaju se, već na prvi pogled, izvesne nedoumice.

Prvo, zašto se u ovaj poduhvat upustio duže od decenije drugi po redu u svetu američki univerzitet na Šangajskoj listi, koja danas važi za najcenjeniju na svim kontinentima?

Drugo, zbog čega se opredelio da vrednuje pojedince, a ne i naučnoistraživačke ustanove (nigde se ne pominju, osim u novinskim izveštajima svake zemlje koja je pohitala da nabroji svoje odličnike)?

Treće, kojim aršinom odmerava ko je čiji naučnik, pa tako u srpske upisuje, na primer, Fince zaposlene u Institutu za fiziku u Zemunu (Pasi Huovinen), a ne rođenjem srpske što su se otisnuli preko sedam mora i okeana?

Četvrto, što se srpskih naučnika u matici i rasejanju tiče, koje nijednog časa nismo razdvajali po nacionalnom poreklu u tri prošlogodišnja razbrojavanja u „Galaksiji, s pratećim tabelama, pojavljuje se izvesno nepodudaranje sa Stanfordovim nalazima, uprkos tome što su i na tom univerzitetu kao dva najvažnija merila u savremenoj nauci izdvojeni zbir citata i Hiršov indeks?

Peto, zbog čega su upisani, opet u američkom nabrajanju, neki počivši srpski naučnici, recimo akademik Miomir Vukobratović koji je preminuo 2012. godine, što nije uobičajeno?

Šesto, s kakvim ciljem je imenik (i prezimenik) naučnika već posle prve godine proširen za gotovo 60 odsto i da li će se povećanje broja nastaviti dogodine?

Za domaće uši (i oči): otkuda u „Danasu redosled, kad lane nikom od devetoro pomenutih iz Srbije (jedan je volšebno ispao iz naslova i nabrajanja u ovom dnevnom listu) nije označeno mesto, a istovremeno i izostanak izvora?

I da se ovde zaustavim.

U „Galaksijinom ređanju (prvi broj u 2019. godini), koje je, na osnovu „Gugl akademika (Google Scholar), obuhvatilo naučnike poreklom iz Srbije u matici i rasejanju, Ivan Gutman bio je sedmi, a drugi na Stanfordovom svrstavanju (Dušan Teodorović) nije ni uvršćen u 100. Kao ključno merilo uzet je Hiršov indeks. U drugom broju, koji se bavio jedino naučnicima iz Srbije, Ivan Gutman je izbio na prvo mesto, a drugi iz ovogodišnjeg Stanfordovog prebrojavanja pojavio se na 21. mestu. Opet prema Hiršu.I u trećem broju je Ivan Gutman predvodio „srpsku centuriju, a Dušan Teodorović se ispeo na 12. mesto.

Ovog puta u ocenjivanje i procenjivanje uvedeno je znatno strože pravilo koje – prema tumačenju najmoćnijeg izdavača naučnih knjiga i časopisa na planeti, „Elzevira iz Amsterdama – pojednostavljeno kazuje da svi citati nemaju istu vrednost: u matematičkoj logici sedam se izjednačuje sa 600 u medicini i evolucionoj biologiji! I tako je nastalo tumbanje u „Galaksiji: ko bi gori, sad je doli.

Niste saglasni s posledenjim merenjem, obratite se, moliću lepo, „Elzeviru.

O autoru

administrator

1 komentar

  • I Don Kihot-ovske vetrenjače su okretali neki drugi vetrovi. A (D) danas se lajkujte i hejtuje. Ali na svu sreću sve naše naučnike, u zemlji i oni van zemlje ali i dalje vezani zemlju, ne pokreće lajkovanje (za hejtovanje ne mogu da tvrdim) već želja za znanjem. Zato treba da budemo ponosni na svakog od njih. Pomenutih ili ne.

Ostavite komentar