VREMENSKA MAŠINA

KOPLJA PRVIH AMERIKANACA

367 pregleda

Drevno oružje koji su arheolozi nedavno pronašli u Teksasu, staro negde između 13.500 i 15.500 godina, možda je pripadalo prvim ljudima koji su naselili Ameriku.

Deset godina jedan tim arheologa pažljivo je iskopavao sloj za slojem, nedaleko od Ostina (Teksas), tragajući za znakom dolaska prvih ljudi u Ameriku. Sada im se konačno posrećilo: pronašli su 11 vrhova kopalja, starih između 13.500 i 15.500 godina.

To smešta ovo kameno oružje među najstarije artefakte koji su ikad pronađeni u obe Amerike. Štaviše, jedinstveno oblikovani vrhovi kopalja leže zakopani ispod oružja i alata kulture Klovisa, što samo pokazuje da ljudi iz Klovisa nisu bili prvi koji su stigli u Ameriku, kako su arheolozi dugo verovali.

Nova studija aludira na jedinstveni stil
oružja koje su izrađivali ovi misteriozni
prvi Amerikanci, a koji bi arheolozima
mogao da pomogne da uđu u trag njihovoj
selidbi u Severnu i Južnu Ameriku.

„Ovo je vrsta istraživanja koja će pogurati napred priču o naseljavanju Novog sveta”, kaže Tod Brahe, arheolog sa Kalifornijske akademije nauka u San Francisku, koji nije bio uključen u ovaj rad. Nova studija aludira na jedinstveni stil oružja koje su izrađivali ovi misteriozni prvi Amerikanci, a koji bi arheolozima mogao da pomogne da uđu u trag njihovoj selidbi u Severnu i Južnu Ameriku.

Raznovrsni šiljci (Vikipedija)

Lokalitet na kojem su ovi alati bili pronađeni ima tokom cele godine dostupne izvore sveže vode, što ga čini „idealnim mestom za stanovanje ljudi”, kaže Majkl Voters, arheolog sa Univerziteta Teksas A&M, koji je vršio iskopavanja od 2006. do 2016. Oružja i alati od kamena, pronađeni u ovoj oblasti, ukazuju da su ljudi živeli na ovom prostoru više od 10.000 godina, a među ostacima oružja su vrhovi kopalja koji su korišćeni prilikom lova na mamute i druge velike životinje pre oko 13.000 godina.

Oni nisu kao drugi tipovi ovog oružja, budući da imaju vertikalno urezane žlebove sa obe strane njihove osnove. Dugi niz godina arheolozi su mislili da su lovci koji su koristili ova koplja bili prvi koji su došli u obe Amerike, prepešačivši od Aljaske jednim odleđenim koridorom kroz ledena prostranstava zapadne Kanade, a zatim se spustivši na teritoriju današnjih SAD (ne računajući Aljasku i Havaje) pre oko 13.500 godina. Ali ta ideja počela je da se urušava 1997, kada su arheolozi potvrdili da je Monte Verde, lokalitet u Čileu, star barem 14.500 godina – što znači da su ljudi živeli tamo i pre nego što je ovaj odleđeni koridor postao prohodan.

Nakon što je hipoteza da su pripadnici kulture Klovisa bili prvi naseljenici Amerike – pobijena, arheolozi više nisu znali sa sigurnošću kada su i kako došli prvi Amerikanci. Još gore, nisu imali način da sa doslednošću identifikuju preklovisovske kamene alate. Za razliku od lako prepoznatljivih klovisovskih kopalja, nije činilo da ova imaju jedinstven stil.

Ali, izgleda da je Voters ovaj stil sada prepoznao u novootkrivenim kopljima. Nazvao ih je „zapadni vrhovi kopalja” (western stemmed points). Ovo novo oružje generalno je manje od klovisovskih kopalja, nedostaju mu žlebovi i zašiljenost prema zdepastoj dršci. Votersov tim otkrio je 11 takvih vrhova u sloju koji se nalazio 15 sanntimetara ispod sloja gde su pronađeni pomenuti klovisovski vrhovi kopalja, što je značilo da su gotovo sigurno stariji. Ali pitanje je bilo: koliko stariji?

Votersova merenja pokazala su da je sediment u kojem su se nalazili „zapadni projektili” bio star između 13.500 i 15.500 godina, što po svoj prilici čini ova oružja barem toliko starim, saopštio je ovaj tim u časopisu Science Advances. Ukoliko su izumitelji tih alata došli u Teksas tako davno, navodi Voters, pacifička obala bila je najverovatnija ruta.

Ali ovo oružje takođe rađa nova pitanja, navodi Voters: Da li su ljudi kulture Klovisa potomci ovih ranijih stanovnika Teksasa? Ili su možda i jedni i drugi odvojeno migrirali na ovaj kontinent pre nego što su razbacali svoja oružja širom Amerike? „Tek smo počeli da odgovaramo na sva ta pitanja”, kaže Voters.

(Đorđe Petrović, CPN)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar