SRICANJE ISTORIJE

KORBOVSKA NEKROPOLA

643 pregleda
Bronzana posuda (Narodni muzej)

Pokojnici su kremirani u odeći i sa nakitom, a na lomaču su stavljani i darovi, hrana i keramički predmeti koji su spaljivani zajedno sa njim ili njom.

Ovoga leta navršava se šezdeset godina od početka sistematskih arheoloških istraživanja nekropole srednjeg bronzanog doba Glamija kod Korbova.

Korbovo se nalazi na desnoj obali Dunava, kod Kladova, u severoistočnom delu Srbije. U neposrednoj blizini tog mesta, na lokalitetu Glamija, početkom 20. veka konstatovano je praistorijsko nalazište koje pripada široko rasprostranjenoj podunavskoj, bronzanodobnoj grupi Dubovac – Žuto Brdo – Gârla Mare (1600/1500-1400. godine pre n. e. ).

Sudeći prema stratigrafskom položaju
urni, sa dosta verovatnoće se može
pretpostaviti da su grobovi bili
obeležavani odnosno vidljivi.

Prve podatke o značaju tog lokaliteta pružio je dr Miloje M. Vasić, ondašnji čuvar Narodnog muzeja u Beogradu, daleke 1910. godine. Praistorijsko naselje i deo nekropole nikada nisu istraživani jer su uništeni erozijom Dunava, dok je neoštećeni deo nekropole sistematski istražen tokom 1957. i 1958. godine, u ukupnoj površini od 740 m².

Iskopine iz Glamije (Narodni muzej)

Arheološka istraživanja sprovedena su pod palicom dr Duška Krstića, kustosa Narodnog muzeja u Beogradu. Tokom dvogodišnjih iskopavanja otkriveno je 48 grobova sa urnama, koji su dali veoma značajne podatke za proučavanje materijalne kulture i duhovnog života zajednice kojoj je nekropola pripadala.

Na korbovskoj nekropoli sahranjivani su isključivo ostaci pokojnika kremiranih izvan nekropole. Pokojnici su kremirani u odeći i sa nakitom, a na lomaču su stavljani i darovi, hrana i keramički predmeti koji su spaljivani zajedno sa njim ili njom. Na to ukazuju tragovi istopljene bronze na fragmentima sačuvanih kostiju, kalcinisani koštani ukrasni predmeti, fragmenti posuđa nađeni u urnama na kojima su vidljive posledice naknadnog gorenja, kao i kalcinisane kosti životinja koje su u nekim slučajevima zajedno sa ostacima kremiranih pokojnika sakupljane i stavljane u urnu.

Sudeći prema stratigrafskom položaju urni, sa dosta verovatnoće se može pretpostaviti da su grobovi bili obeležavani odnosno vidljivi.

Kao urne su najčešće korišćeni veliki bikonični sudovi sa cilindričnim vratom i dve ili četiri drške na trbuhu, dok su kao poklopac korišćene široke zdele.

Najbrojniji grobovi na nekropoli u Glamiji bili su sa jednom urnom, ali se mora naglasiti da, pod sadašnjim uslovima poznavanja nekropola tog tipa u Rumuniji i Bugarskoj, postoje i grobovi sa više urni. Upravo zbog ovakvog podatka smelo je smatrati grobove sa više urni porodičnim grobnicama u kojima je vršeno sahranjivanje u različitim vremenskim intervalima, pošto bi u takvom slučaju, morali da postoje i tragovi naknadnog ukopavanja.

(Jovan D. Mitrović)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar