MEĐU IZMEĐU

KOSMIČKI ZRACI SU DOŠLJACI

975 pregleda
Iz drugih galaksija (Vikipedija)

Do sada se verovalo da potiču iz Mlečnog puta, središta naše galaksije, a najverovatnije dolaze iz drugih, udaljenijih galaksija, pokazalo je novo istraživanje.

Kosmički zraci za koje se verovalo da potiču iz Mlečnog puta, središta naše galaksije, najverovatnije dolaze iz drugih, udaljenijih galaksija, pokazalo je novo istraživanje. Tim od 400 međunarodnih naučnika iz 18 zemalja izradio je mapu mesta iz kojih potiču ove visokoenergetske čestice, objavljeno je u američkom časopisu „Sajens”.

„Ovo otkriće pružilo nam je bolji uvid u nastanak našeg svemira, Mlečnog puta i drugih galaksija”, rekao je Karl-Hajnc Kampert, portparol nemačkog univerziteta Vupertal. Kosmički zraci predstavljaju zbir atomskih jezgara, od protona vodonika do gvožđa. Svaka galaksija šalje jedinstvenu mešavinu tih jezgara u vidu kosmičkih zraka.

Naučnici su uspeli da izmere sastav tih zraka i odrede o kojim galaksijama je reč po njihovom specifičnom kosmičkom otisku. Naše Sunce konstantno odašilje niskoenergetske kosmičke zrake, poznate kao solarni vetrovi. Pošto su niskoenergetske čestice nabijene, magnetna polja ih odbijaju, što naučnicima predstavlja problem prilikom određivanja njihovog odredišta jer do Zemlje dolaze ravnomerno rasprostranjene, poput svetla koje prolazi kroz maglu.

Visokoenergetske čestice nije lako skrenuti s njihove putanje, zbog čega postaju pogodni kandidati za istraživanje njihovog porekla. Nažalost, ovaj tip čestica vrlo je redak i do Zemlje dolazi u proseku tempom od jedne čestice po površini fudbalskog igrališta u svakom veku. Opservatorija Pjer Ože u Argentini, koja je sakupila podatke za istraživanje, dovoljno je velika da prikupi dovoljno informacija o tome iz kojeg smera su stigle čestice.

Tokom desetogodišnjeg istraživanja Opservatorija je registrovala 30.000 visokoenergetskih čestica. Opservatorija se sastoji od 1.600 stanica s detektorima čestica, rasprostranjenih na površini većoj od 3.000 kvadratnih kilometara. Svaka stanica opremljena je rezervoarom s 12 tona vode i detektorom koji može da utvrdi da li je u pitanju visokoenergetska čestica ili ne.

(Izvor B92)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar