MEĐU IZMEĐU

KOSMIČKO ZAPRAŠIVANJE

381 pregleda

Svake godine na Zemlju padne 5.200 tona vanzemaljske prašine.

Već neko vreme znamo da na Zemlju neprestano pada svemirska prašina, no s obzirom na njenu mikroskopsku veličinu, bilo je teško odrediti tačno u kojim količinama.Naime, čestice svemirske prašine (mikrometeoriti) nisu veće od delića milimetra, a padaju na Zemlju s prolazećih asteroida i kometa kao perut.

Međunarodni tim naučnika je nakon dve decenije prikupljanja i analize tih čestica na Antarktiku odredio godišnju količinu. Ustanovio je da na našu planetu u proseku godišnje padne oko 5.200 tons svemirskih čestica manjih od 700 mikrometara. Ovi mikrometeoriti su stoga najveći izvor vanzemaljskog materijala na Zemljinoj površini.Radi se zapravo o neverovatnom postignuću. Atmosfera naše planete puna je različite prašine. Istraživanje iz prošle godine pokazalo je da u atmosferi u svakom trenutku ima oko 17 miliona tona prašine, piše Science Alert.

Naučnici su stoga otišli na Antarktik da bi što više smanjili iznospozadinske”, zemaljske prašine. Naime, kod istraživačke stanice Concordia praktično je nije ni bilo. Tokom šest ekspedicija unutar 20 godina stručnjaci su identificirali 1.280 netopljenih mikrometeorita i 808 svemirskih sferula (otopljenih svemirska stena) mase manje od 350 mikrograma, što im je omogućilo da izračunaju brzinu kojom te čestice padaju na površinu.

Nakon toga su analizirali gustoću čestica prašine da bi utvrdili njeno poreklo. Niža gustoća i veća poroznost sugeriru da prašina potiče s kometa, a veća gustoća i manja poroznost s meteorita. Ustanovili su da otprilike 80 posto kosmičke prašine koja stigne na Zemljinu površinu dolazi s kometa.Prema modelima koje su napravili, ukupna masa kosmičke prašine pre ulaska u atmosferu iznosi oko 15.000 tona, odnosno mnogo više tih čestica stigne do naše atmosfere nego što ih padne na tlo. Razlog za ovo odstupanje nije jasan, ali postoji nekoliko mogućnosti.

Jedna hipoteza je da ipak nisu uspeli da detektujuznačajan deo svemirske prašine, a druga da se deo te prašine gubi pre ulaska u atmosferu. Treća je da u svemiru ima mnogo manje prašine nego što to pokazuju modeli.Istraživanje naslovljenoThe micrometeorite flux at Dome C (Antarctica), monitoring the accretion of extraterrestrial dust on Earthobjavljeno je u časopisima Earth i Planetary Science Letters.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar