PANDORINA KUTIJA

KRAJ KORONE ILI NIJE?

332 pregleda
Getty Images

Britanski profesor odgovara na pitanja koja su svima na pameti: Kada će se i kako završiti ova pandemija?

Trenutni dokazi nagovešćuju da je novi koronavirus ovde da ostane, jer ni vakcinisinje, ni sticanje imuniteta prirodnim putem neće u potpunosti zaustaviti širenje virusa. Kako će se onda pandemija novog koronavirusa završiti?Pandemija traje više od 18 meseci, a nakon uvođenja socijalnog distanciranja, obveznog nošenja maski i epidemioloških mera, čija strogoća varira obzirom na rast broja novozaraženih na dnevnom nivou, svima je na pameti zapravo samo jedno pitanje – kada će sesve ovo okončati i na koji način?

Pouzdan odgovor na to ne postoji, no dosad ima dovoljno dokaza na temelju kojih se mogu izgraditi neka realistična očekivanja u vezi sa tim kako će pandemija napredovati u narednih godinu dana.Poslednjih nekoliko meseci veliki broj naučnika koji istražuju virus SARS-CoV-2 došao je do zaključka da će on, verovatno, postati neizostavan deo naših života. Naime, bolest kovid-19, koju on izaziva, cepiva i prirodno stečeni imunitet neće ga do kraja suzbiti, piše u komentaru za The Conversation dati Pol Hanter, profesor medicine sa Univerziteta Ist Anglija i konsultant Svetske zdravstvene organizacije (WHO).

Kako će, doista, kovid-19 završiti zavisi od zemlje do zemlje i od proporcije imunizovanog stanovništva i koliko se infekcija dogodilo od početka pandemije.

Dok cepiva smanjuju prenošenje virusa, ona ne sprečavaju zarazu do te mere da bi virus jednostavno bio prisiljen da nestane. Čak i pre nego li je delta varijanta postala globalno dominantna, bilo je slučajeva u kojima su se u potpunosti ljudi zarazili koronavirusom i širili ga dalje. No, otkako se pojavila delta i otkako se pokazalo da vakcine imaju nešto smanjenu delotvornost, mogućnost zaraze nakon vakcinisanja je isto tako porasla.

Imunitet na zarazu se, takođe, počinje smanjivati nakon više sedmica od druge doze cepiva. Obzirom da imunitet na zarazu nije apsolutan, a ni večan, postizanje imuniteta krda zapravo jeste nedostižan cilj, piše Hanter.To znači da će kovid-19, p svemu sudeći, postati endemska bolest, s iznosima dnevnih infekcija koje zavise od toga koliko imuniteta i mešanja postoji u određenoj populaciji, objašnjava Hanter.Drugi koronavirusi uzrokuju ponavljanje zaraze u proseku svakih tri do šest godina.

Ako se novi koronavirus na kraju počne isto tako ponašati, to ukazuje da bi se u Velikoj Britaniji godišnje u proseku moglo ponovo zaraziti između 11 i 22 miliona građana (između jedne šestine i jedne trećine populacije), odnosno između 30.000 i 60.000 dnevno. No to nije tako zastrašujuće kao što zvuči, piše Hanter.I dok imunitet protiv razvoja simptomatske bolesti kovida-19 s vremenom jenjava, zaštita od teškog oblika bolesti koja se stiče imunizacijom ili prirodnim putem nakon prebolevanja traje znatno duže. Isto tako se čini da se ne gubi ni s pojavom novih varijanti virusa, ističe Hanter.


Pol Hanter (
UEA)

I doista, kod drugih koronavirusa, velika većina zaraza su ili asimptomatske ili u najgorem slučaju u obliku blaže prehlade. To zapravo znači da bi kovid-19 mogao s vremenom završiti u istom košu.Kako će, doista, kovid-19 završiti zavisi od zemlje do zemlje i od proporcije imunizovanog stanovništva i koliko se infekcija dogodilo od početka pandemije, pojašnjava Hanter.U Velikoj Britaniji i drugim zemljama s velikom procepljenošću i velikim brojem pređašnjih slučajeva zaraze, većina građana će imati nekakav oblik imuniteta na taj virus. Samo u Engleskoj, primerice, procenjuje se da je početkom septembra preko 94 posto odrasle populacije imalo antitela na kovid-19, navodi Hanter.

Oni koji se dosad nisu vakcinisali ili nisu bili zaraženi, ostaju najranjiviji na novi koronavirus i izgledno je da će ga u nekom trenutku dobiti. Pol Hanter ističe da jednom kad se zaraze, biće izloženi riziku od teškog oblika bolesti ili smrti.

Kako se imunitet ljudi pojačavao dodatnom vakcinom tokom vremena ili prirodnim reinfekcijama, mogu se očekivati povećane proporcije asimptomatskih slučajeva zaraze ili onih s blagim simptomima bolesti. Virus će ostati s nama, ali bolest će postati deo istorije, smatra Hanter.Oni koji se dosad nisu vakcinisali ili nisu bili zaraženi, ostaju najranjiviji na novi koronavirus i izgledno je da će ga u nekom trenutku dobiti. Pol Hanter ističe da jednom kad se zaraze, biće izloženi riziku od teškog oblika bolesti ili smrti, kao bilo ko koji u prethodnim talasima pandemije nije razvio imunitet na bolest, prirodnim putem ili vakcinisanjem.

U zemljama koje imaju nizak postotak vakcinisanih, otvaranje i ublažavanje epidemioloških mera gotovo će sigurno dovesti do eksponencijalnog rasta zaraza zbog toga što većina stanovništva nema nikakav imunitet na kovid-19, dodaje britanski profesor.Sve više postaje jasno da glavna uloga cepiva neće biti da zaustavi zarazu novim koronavirusom, već da smanji težinu bolesti pri prvom dodiru ljudi s virusom. Ako su ljudi već prirodnim putem prošli zarazu jednom ili dvaput, njima će vakcina omogućiti relativno malu dodatnu zaštitu, naglašava Hanter.

Da bi se omogućilo najveće moguće smanjenje teških oboljenja, cepiva trenutno treba da biti distribuirana do što je moguće više ljudi, zaključuje Pol Hanter.

(Izvor Zimo)

O autoru

administrator

1 komentar

  • To znači da je sve jedan malo jači grip? A ko će biti odgovoran za psihičko i finansijsko maltretiranje ljudi!? Hoće li svi početi da peru ruke, vakcina nije rešila, niti će rešiti, problem.

Ostavite komentar