TREĆI SMER

LANETOVO MUDROSLOVLJE

6.062 pregleda

stanko-stojiljkovic

Stanko Stojiljković

Nauka se danas nalazi pred najdubljom vododelnicom u istoriji – čovek ili poslečovek. Bolje reći: sve joj se brže približava.

Ima li ikakvog smisla u kosmosu bez svrhe i smisla – prema preovlađujućem učenju – odrediti se da li pregaziti Rubikon ili ne? Moj odgovor je potvrdan.

Odvajkada je filosofija tumačila šta je to ljudsko, a šta nije. Zašto bi se u vreme burnih naučno-tehnoloških promena odrekla vlastitog usmerenja i opredeljenja? Na kraju krajeva, filosofiju je smislio i osmislio čovek.

Šta bi valjalo preduzeti u času kada je u Srbiji proteruju iz obrazovanja i vaspitanja, moglo bi se, čak, shvatiti da je silom isteruju iz svoga tvorca? Kao u srdnjevekovnom lovu na veštice.

Prvo, zatražiti od svih državnih i obrazovnih ustanova da je hitno vrate među osnovce (osmaci), srednjoškolce i visokoškolce. U boravište u kojem je decenijama prebivala. Pod kojim imenom? Najprikladnije je da se predmet zove  – filosofija nauke koja bi, svakako, obujmila i istoriju misli, otkrića i pronalazaka. Čak ni većina ovdašnjih iskusnih istraživača nije u stanju da zamisli „veliki sliku sveta (čitaj: stvarnosti)”.

Drugo, uspostaviti što tešnju vezu s javnim glasilima, najpre posredstvom noinara koji su završili filosofiju, nudeći im zanimljive i izazovne sadržaje. Imajte jedino na umu da se u ovo poslekapitalističko doba sve meri gledanošću, slušanošću i čitanošću, čak i povremene papske objave. „Galakasija” vam je već širom otvorila svoja vrata, bez kucanja šaljite članke.

Treće, podsetiti sve diplomirane filosofe da u svakoj prilici, na naučnom skupu ili u javnom istupanju, izgovore ponešto uzbudljivo i izazovno u vezi s ulogom filosofije u savremenom društvu. Za takvo pregnuće mora se biti i maštovit, a ne samo rečit.

Ne znam koliko je uputno pozvati se na jedanaestu tezu Karla Marksa upućenu Ludvigu Fojerbahu: „Filozofi su svet samo različito tumačili, ali radi se o tome da se on izmeni”. Milan Lane Gutović bi namah uzvratio: „Ne škodi, a može da koristi”.

Isplati li se, uopšte, nekoga savetovati, pogotovo mudroslovce. U „Trećem smeru” je to neizbežno, jer se uvažava jedno od čuvenih ferengijskih pravila: „Sve što se isplati učiniti, isplati se učiniti dvaput”.

Sastavljač je mislio na nešto drugo, ali ništa ne mari kad ne znate kuda ste se usmerili.

 

O autoru

Stanko Stojiljković

1 komentar

  • Filozofija je apstraktnost sagledavanja života. Sveopšti pristup. Ona je kao pesma. Imati mogućnost mnogo toga reći pojedinim stihovima a pri tome imati i pesničku slobodu preskakanja iskaza čvrste povezanosti. Svaki stih za sebe ima svoju dubinu a tek cela pesma pruža opšti okvir. Na žalost, filozofija kao školski predmet ne zalazi u tu dubinu uspešnog ili manje uspešnog sagledavanja života. Ona je više (bila) istorijat filozofije. Bez dubinskog sagledavanja vremena i uslova u kojima se rađala neka filozofska misao, njen uticaj na to vreme i istorijsku održivost neke misli.
    Filozofija mora biti deo svakog predmeta (posebnosti sagledavanja života iz raznih uglova).
    Matematika: nedokazivost iskaza 1+1. Ne postoje dva ista 1, već uvek istovrsnost nastajuće složenosti. Sličnosti.
    Fizika: atom se ne može objasniti bez njegove sazdanost i od misli
    Hemija: kao polazna osnova međudejstva i međuuslovljeni događanja između atoma.
    I tako dalje. Svaki predmet.
    Nije suština u davanju odgovora. Filozofija u okviru svakog školskog predmeta treba da postavlja iznova i iznova isto pitanje. Sagledavajući ga iz posebnosti svakog ugla.
    Predmeti su stihovi koje filozofija treba da spaja u pesmu.

Ostavite komentar