EKOSOFIJA

LEMURI PAMETNJAKOVIĆI

1.723 pregleda

Koristeći svoj nos da dodirnu ekran osetljiv na dodir, na primer, pokazali su da mogu zapamtiti liste slika, mogu da ih listaju po zadatom redosledu, identifikuju ih prema veličini, a neki čak razumeju i osnovne matematičke operacije.

Lemuri su ljupki, harizmatični i slični ljudima, što nije slučajnost. Lemuri su primati poput nas. Iako nam nisu toliko bliski, kao na primer šimpanze, oni su i dalje „članovi naše porodice”.

Najmanji lemur jedva dostigne veličinu
od šest santimetara, a najveći je indri,
koji može biti visok oko 0,75 metara.

Uprkos širokoj popularnosti lemura, oni su jedna od najugroženijih grupa sisara na Zemlji, prema podacima Međunarodne unije za zaštitu prirode. Oko 94 odsto svih vrsta lemura ima ugroženi status na „Crvenoj listi”. Lemur se suočava sa nizom opasnosti na Madagaskaru, jedinom mestu gde živi u divljini. Ljudi ih love, ili čak i sakupljaju mladunce kako bi njima trgovali i prodavali ih kao kućne ljubimce.

Svi pevaju  (Vikipedija)

Ipak, najveća pretnja lemurima je ista ona koja prouzrokuje smanjenje brojnosti pripadnika mnogih divljih vrsta – promena ili nestanak staništa. Na staništa utiču neplanske seče šuma, klimatske promene, širenje poljoprivrednih površina…

Ženska dominacija

Najmanji lemur jedva dostigne veličinu tela od šest santimetara, a najveći lemur je indri, koji može biti visok oko 0,75 metara.

Ženska dominacija nad muškarcima je
retka među sisarima, ali to je norma
za lemure, zaključili su istraživači
još u studiji iz 2008. godine.

Najmanje 17 gigantskih vrsta lemura nestalo je otkako su ljudi naselili Madagaskar, prema Centru „Djuk Lemur”. Bili su teški od deset do 160 kilograma i prema rečima istraživača, likom su podsećali na junaka iz humorističke serije „Alf”. Značajan primerak je Megaladapis Edvardsi – džinovski lemur koji je težio do 200 kilograma „i bio je veličine malog odraslog čoveka”, kažu stručnjaci Američkog muzeja istorije prirode. Jedna od njegovih najistaknutijih karakteristika bila je robustna njuška, odnosno veliki, mesnat nos.

Ženska dominacija nad muškarcima je retka među sisarima, ali to je norma za lemure, zaključili su istraživači još u studiji iz 2008. godine. Biolog Robin En Smit sa Univerziteta Djuk piše: „Nije neuobičajeno da gospođa lemura grize svoje partnere, da im otme komad hrane iz ruku, udari ih u glavu ili ih izbaci sa mesta gde su legli da spavaju. Ženke obeležavaju svoje teritorije posebnim mirisima isto toliko često kao muškarci. Muškarci često ne uzimaju svoj deo obroka sve dok ženke ne završe s jelom.”

Džinovski lemur (Vikipedija)

Malo primata peva… Živeći u malim grupama širom Madagaskara u istočnim kišnim šumama, lemuri pevaju pesme koje igraju ključnu ulogu u formiranju grupa, ali i odbrane. I mužjaci i ženke pevaju, a istraživanja su pokazala da članovi grupe pažljivo koordinišu svoje pevanje tako što kopiraju ritmove i sinhronizuju se.

Za sujeverne – čudovište?

Aj-aj lemur inspiriše duboko sujeverje u nekim delovima Madagaskara, uglavnom zbog sablasnog izgleda – ne samo gremlinskog lica, već i zbog njihovih vretenastih prstiju. Aj-aj lemuri imaju dugačke, tanke ruke, a treći prst na svakoj šapi je duži od ostalih i njegov kuglični zglob omogućava mu okretanje za 360 stepeni.

Nažalost, neki na Madagaskaru tretiraju aj-aj lemure kao čudovišta. Ljudi neretko smatraju da će biti prokleti do smrti ako aj-aj pokaže na njih prstom. Drugi pričaju o tome da ovaj lemur noću obilazi kuće i prstom probija ljudska srca. To su samo neki od razloga zbog čega ih love i ubijaju.

Lemuri su jedini primati, izuzev čoveka, koji mogu imati plave oči, navode naučnici. Plave oči su relativno retke među sisarima, posebno primatima. Naučnici objašnjavaju da su do sada dokumentovali više od 600 vrsta primata, ali kažu da su im poznate samo dve sa plavim očima – ljudi i lemuri.

Lemuri su iznenađujuće inteligentni. Koristeći svoj nos da dodirnu ekran osetljiv na dodir, na primer, lemuri su pokazali da mogu zapamtiti liste slika, mogu da ih listaju po zadatom redosledu, identifikuju ih prema veličini, a neki čak razumeju i osnovne matematičke operacije. Neke vrste takođe imaju složene načine komuniciranja, od suptilnih lupkanja i nečeg poput mjauka do glasnog zavijanja. Tu su i nečujni signali kao što su izrazi lica i mirisi.

(Maja Stojanović, RTS)

O autoru

Stanko Stojiljković

2 komentara

    • Dragi Sergej, u najmanju ruku je neumesno da se tako izražavate, pogotovo što ste ispod teksta videli odakle je preuzet. Ukoliko ne uljudite rečnik, sledeći put nežeu objaviti komentar koji pošaljete. Dakle, možete osporiti svaku činjenicu i podatak, ali bez vređanja. Stanko Stojiljković

Ostavite komentar