ŠAPUTANJE NERAVA

LJUDSKI MOZAK SE SMANJIO

372 pregleda

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Neuroscience ukazuje na to da moždana aktivnost osobe može da bude jednako jedinstvena kao i njeni otisci prstiju.

Ljudski mozak odgovoran je za održavanje funkcija vašeg tela tokom čitavog dana. Ne samo da pomaže ljudima da razmišljaju i nauče nove stvari, već kontroliše i vaše kretanje i govor.Mozak, kao deo centralnog nervnog sistema, prima neverovatnu količinu informacija, a koliko je moćan još uvek se istražuje.Ovo su samo neke od zanimljivih činjenica o ovom organu koje možda niste znali.

Ne može da oseti bol

Jeste li se ikad zapitali kako su neurohirurzi u stanju da izvode operacije na pacijentima dok su budni?Neurolog Bet Mekvinston, načelnica odeljenja za dijagnostiku u zdravstvenoj kompaniji Abot”, objašnjava da, iako mozak ima slojeve i krvne sudove koji sadrže receptore za bol, nema sposobnost da tu bol oseti. Na primer, kada osobu boli glava, to se često smatra bolom koji proizlazi iz mozga, ali to zapravo nije slučaj. Međutim, mišići i koža koja okružuje mozak mogu da osete bol.

Mozak je pohlepan

Na vaš mozak može otpasti samo oko tri odsto vaše telesne težine, ali on prima oko 30 odsto krvi koju pumpa vaše srce. To pokazuje koliko pažnje i podrške treba u poređenju sa drugim naizgled važnim delovima vašeg tela.Mozak je poput razmaženog i zahtevnog deteta, ali ipak je izuzetno pametan i efikasan”, objašnjava Benet Omalu, forenzički patolog, neuropatolog, epidemiolog i klinički profesor na Kalifornijskom univerzitetu i dodaje:Mozgu je potrebno oko 1/10. 000 sekunde da reaguje na nešto i pokrene akciju”.

Aktivniji dok sanjate

Možda mislite da se vaš mozak isključi kada spavate, ali zapravo on tada radi mnogo više nego kad hodate, razgovarate, jedete ili razmišljate.Kad su budni, ljudi koriste alfa i beta talase, što nam daje dnevnu budnost”, objašnjava Brandon Brok, sertifikovani porodični medicinski tehničar.Spavanje, međutim, posebno u početnim fazama, koristi teta aktivnost koja je veća od bete”, objašnjava Brok.

I dalje stvara neurone

Iako je većina naših neurona sa nama od rođenja, a godine uzimaju danak, vaš mozak i dalje stvara nove neurone.Ovaj proces, poznat kao neurogeneza, naučno priznata od 1944. godine, dešava se u posebnoj regiji koja se naziva gyrus dentatusi deo je hipokampusa. Smatra se da su ti neuroni važni za učenje, pamćenje i reagovanje na stres”.

Polovina na napajanje

Da bi mozak radio na vrhunskom nivou, potrebne su mu značajne količine energije. To posebno važi za malu decu koja još uvek brzo uče i razvijaju se.Naučnici sa Univerziteta Nortvestern (SAD) nedavno su otkrili da je u predškolskom uzrastu, kada je dečiji mozak brži, fizički rast sporiji, možda da bi se uštedelo više energije za mozak u razvoju. Suprotno tome, tokom puberteta, kada je telesni rast brži, razvoj mozga je sporiji.

„Videti” kroz uši

Neuroplastičnost ili sposobnost mozga da se reorganizuje i promeni tokom čovekovog života zaista je izvanredna stvar.U studiji objavljenoj u Zborniku Nacionalne akademije nauka, istraživači Univerziteta u Montrealu (Kanada) upoređivali su moždanu aktivnost osoba koje su rođene slepe i onih koje su imale normalan vid.Otkrili su da se deo mozga koji je normalno oživčen za rad sa našim očima može umesto toga preoblikovati za obradu zvučnih informacija umesto za vizualnu percepciju.

Koliko i otisci prstiju.Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Neuroscience ukazuje na to da moždana aktivnost osobe može da bude jednako jedinstvena kao i njeni otisci prstiju.Da bi došli do tog zaključka, naučnici su koristili funkcionalnu magnetnu rezonancu (fMRI) za stvaranje profila povezanosti”, što je omogućilo istraživačima da identifikuju moždanu aktivnost više od 100 osoba.

Manji nego kod predaka

Kad razmislite, ovo bi mogla da bude jedna od najstrašnijih od ovih činjenica, ali paleoantropološka istraživanja ukazju na to da nam se mozak smanjuje.Kosturski dokazi sa svih naseljenih kontinenata podupiru ovu teoriju. Neki naučnici ukazuju na to da je to možda povezano sa činjenicom da se prosečna telesna veličina ljudi takođe smanjila u posljednjih 10.000 godina, piše The Healthy. Veće telo zahteva veći nervni sistem, kako su se naša tela smanjivala, tako je i naš mozak odgovarao”, kaže neurohirurg Donald Krif.

Napajanje male sijalice

„Neuroni u mozgu stvaraju dovoljno električne energije za pokretanje jedne manje sijalice – 100 milijardi ćelija generiše ovu količinu energije”, objašnjava Brok.

(Izvor N1)

O autoru

administrator

Ostavite komentar