SA ONE STRANE DUGE

MATEMATIČKI MUZIČAR

1.658 pregleda

Osnivač matematičke teorije muzike u Srbiji, naš Pitagora, bio je prof. dr Miloš Čanak. Zahvaljujući njemu živi i traje matematička teorija muzike i priča se na nedavno osnovanom seminaru „Matematika i muzika u Matematičkom institutu SANU.


Prof. dr Vesna Todorčević

Bio je matematičar, harmoničar i rodonačelnik matematičke teorije muzike kod nas. Ostavio je mnogo divnih knjiga, predavanja i priča.

U svojoj prvoj knjizi „Matematika i muzika“ postavio je čitaocima dva otvorena pitanja. Prvo se odnosi na pojam beskonačnosti u muzici: Koji instrumenti proizvode konačan, a koji beskonačan broj raznih tonova? Na violini se može proizvesti beskonačno mnogo tonova, ali koliko beskonačno?

Pokazano da se u matematičkom smislu violinski tonovi mogu podeliti na regularne i singularne tonove (flažolete), a ovi drugi na prirodne i veštačke.

Na svojim predavanjima isticao je ako su čovek i muzička žica u nečemu slični, onda rođenje odgovara početku žice, a smrt je poslednji razgovetni ton koji se odsvira na njoj idući nagore. Neko muzicira svoj život duže, a neko kraće.

Pamtićemo ga po beskrajnoj zlatnoj harmonijskoj niti koju je tkao celog
svog života. Ko god mu je bio blizu dobio je komadić zlata.
Čovek je jedan u svemu”, govorio je. Harmonija, kao i lepota ima svoje tajne. Odgonetao ih je posvećeno dobri Miloš Čanak. Arijadnina nit je put od bilo kog problema do njegovog rešenja. Metafora za inspiraciju, imaginaciju i intuiciju koja provejava kroz njegovu drugu knjigu „Put u petu dimenziju, kojim prolaze i naučnici i umetnici.

Peta dimenzija za njega bila je muzika. Odgovore o drugim dimenzijama tražio je u „Tamnici, jednoj od najznačajnijih i najčudesnijih pesama našeg velikog pesnika Vladislava Petkovića Disa, ističući studiju koju je 1929. napisao matematičar i akademik Miloš Radojčić sa 26 godina, naglašavajući ono „ponorno, iskonsko i sudbinsko u njoj:

To je onaj život, gde sam pao i ja
S nevinih daljina, sa očima zvezda
I sa suzom mojom što nesvesno sija
I žali, k’o tica oborena gnezda.
To je onaj život, gde sam pao i ja

I da beže zvezde iz mojih očiju,
Da se stvara nebo i svod ovaj sada
I prostor, trajanje za red stvari sviju,
I da moja glava rađa sav svet jada,
I da beže zvezde iz mojih očiju.

Harmoničari vekovima vode interdisciplinarni dijalog koji kombinuje umetnost i nauku sa matematičkim korenima u muzici. Osnova harmonijskog mišljenja su brojevi, proporcije i analogije, posebno analogije između prirode, čoveka i muzike.

Još od klasične starine lepota se poistovećivala sa proporcijom. U antičkoj Grčkoj filozofi presokratovci nastojali su da postave definiciju sveta kao uređene celine kojom upravlja jedan jedini zakon. Ipak je prvi grčki filozof i matematičar Pitagora (582-496. p.n.e.) tvrdio da je princip svih stvari broj i da je sve sastavljeno po zakonima harmonije. Učinio je prvi korak uređenja tonskog sistema i uspostavio prirodne veze između tona i broja, osnovnih pojmova u muzici i matematici. Time je postao otac matematičke teorije muzike.

Pitagorina estetičko-matematička vizija univerzuma bila je: Sve stvari postoje jer su uređene, a uređene su jer se u njima sprovode matematički zakoni, koji su ujedno i uslov egzistencije i lepote.

Pored Pitagore velike doprinose matematičkoj teoriji muzike dali su Galilej, Hajgens, Ojler, Helmholc…

Osnivač matematičke teorije muzike u Srbiji, naš Pitagora, bio je Miloš Čanak. Zahvaljujući njemu živi i traje matematička teorija muzike i priča se na nedavno osnovanom seminaru „Matematika i muzika u Matematičkom institutu SANU.

Među prvima je održao veoma emotivno predavanje na našem seminaru o svojoj velikoj ljubavi, muzici, o godinama rada na svojoj drugoj doktorskoj disertaciji kojom je rukovodio akademik Dejan Despić otkrivši nam da su te godine njegovog kreativnog stvaralaštva nešto najlepše što mu se dogodilo u naučnom životu i radu.

Prvi naredni sastanak seminara koji ćemo uživo održati u sali za seminare Matematičkog instituta biće posvećen Milošu Čanku.

Plenio je svojom blagošću i mirom. Uvek u prvim redovima na mojim popularnim predavanjima, bodreći me širokim osmehom.


Moj prvi posao marta 1999. godine bio je na mestu asistenta saradnika na Poljoprivrednom fakultetu, na kojem je Miloš Čanak bio redovni profesor od 1989. godine na katedri za matematiku. Odmah me je uključio u projekat „Matematika i muzika koji je vodio. Usledila su predavanja, učešće na simpozijumima o harmoniji, zajednička sviranja violine i gitare, emisije u naučnom programu RTS-a…

U vreme bombardovanja marta 1999. organizovao je Simpozijum o harmoniji na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu, na kojem sam održala svoje prvo predavanje iz matematičke teorije muzike: „Tambura-istorijski razvoj i matematičko-akustičke osobine.

Iako su sirene prekidale predavače, svima u sali bilo je jasna stara istina da muzički instrumenti određuju zvučnu sliku narodnog stila, kao istinski svedoci, koji pamte i prenose poruke vremena, podneblja i kulture. Veličina narodnog genija ogleda se u malim, skromnim popevkama, koje nose u sebi skrivenu snagu, jednaku snazi klijanja semena. Tako je i tada u zamahu snage i životne radosti Miloša Čanka, Simpozijum o harmoniji bio mala oaza grupe ljudi čije su se misli selile u beskraj uprkos beznađu koje je odjekivalo spolja.

Sa dr Miloljubom Albijanićem napisao je tri knjige, od kojih su dve objavljene: „Apolonijeva mudrost i „ Tajna objava harmonije, a treća knjiga „ Hram u kojoj autori žele da dokažu da je hram zapravo čovek nalazi se u štampi.

U knjizi „Tajna objava harmonije piše : „Najveći mislioci i posvećeni govorili su da svaki čovek nosi u sebi pored svog svakidašnjeg, još jednog višeg čoveka, višu moć, višu inteligenciju.

I na koricama stihovi Getea koje je živeo Miloš Čanak:

Da oko nije suncu nalik

Kako bismo mogli svetlo gledati;

Da ne živi u nama božja snaga

Kako bi nas božansko moglo ushititi?

Dublje se znamenje skriva

Za svim što prolazno hodi;

Ovde pun događaj biva

Što nepotpuno se rodi;

Pripovest neizrečena

Ovde se zgodi;

Ženstvenost večna

Uvis nas k sebi vodi.


Nek leti slobodna zauvek njegova duša lepa.

Profesor dr Miloš Čanak, „Galaksijin autor, upokojio se na Aranđelovdan 2020. godine.

O autoru

administrator

1 komentar

  • Divan oproštaj od nesvakidašnje darovitog matematičara koji je snatrio izvan obzorja.

Ostavite komentar