ŠAPUTANJE NERAVA

MOZAK UČI DOK SPAVAMO

136 pregleda
Getty Images

Često utonete u san pored upaljenog televizora i budite se umorni? Šta je tome uzrok?

Nova studija sugeriše da nepoznati glasovi, poput onih koji dolaze iz televizora, spječavaju miran noćni san jer je mozak u većoj pripravnosti.Austrijski naučnici istraživali su koliko nepoznati glasovi ili zvukovi mogu ometati san. Merili su moždanu aktivnost odraslih koji spavaju i beležili reakcije na poznate i nepoznate glasove. U novoj studiji otkrili su da ljudski mozak obraća pažnju na nepoznate glasove tokom spavanja da bi prepoznao potencijalne pretnje.

Slušanje nepoznatih glasova u snu uzrokovalo je da se ljudski mozak podesi u toku spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM), prve faze sna. Međutim, naunici kažu da nisu uočili učinak tokom REM-a, najdublje faze sna, verovatno zbog promjna mikrostrukture u mozgu.Iako su oči zatvorene, naš mozak nastavlja pratiti okolinu dok spavamo, balansirajući potrebu za zaštitom sna s potrebom za buđenjem. Jedan od načina na koji to postiže jest eselektivno odgovaranje na nepoznate glasove umesto na poznate, tvrde istraživači.

Austrijski naučnici su otkrili da nepoznati glasovi izazivaju više K-kompleksa, vrstu moždanog talasa povezanog sa senzornim poremećajima tokom spavanja, u poređenju spoznatim glasovima.

To se može povezati s ljudskom evolucijom i potrebom za brzim buđenjem pred potencijalnom opasnošću, koju karakterišu manje poznati zvučni signali.Studija, zapravo, sugeriše da nepoznati glasovi, poput onih koji dolaze iz televizora, sprečavaju miran noćni san,jer je mozak u većoj pripravnosti.

Nepoznat glas ključan

Studiju su vodili naučnici sa Sveučilišta u Salcburgu, a objavljena je u naučnom časopisuJNeurosci.Naši nalazi ističu odstupanja u odgovorima mozga na slušne podražaje na temelju njihove važnosti za spavača, ističu austrijski naučnici.Rezultati sugerišu da je nepoznavanje glasa snažan promotor moždanih reakcija tokom NREMfaze sna

Eksperiment

U studiji je učestvovalo 17 volontera (od kojih je bilo 14 žena), prosečne dobi od 22 godine.Volonteri, od kojih niko nije imao prijavljenih poremećaja spavanja, na sebi su nosili opremu za polisomnografiju tokom spavanja.Polisomnografija meri moždane talase, disanje, napetost mišića, pokrete, srčanu aktivnost i još mnogo toga kroz različite faze spavanja.

Pre početka eksperimenta, učesnicima je savetovano da održavaju redovni ciklus spavanja/budnosti, odnosno da imaju oko osam sati sna, najmanje četiri dana.Dok su spavali, preko zvučnika su slušali izgovaranje njihovih imena i još dva nepoznata imena, izgovorena ili poznatim glasom (poput roditeljskog) ili nepoznatim glasom (nepoznate osobe).

Austrijski naučnici su otkrili da nepoznati glasovi izazivaju više K-kompleksa, vrstu moždanog talasa povezanog sa senzornim poremećajima tokom spavanja, u poređenju s poznatim glasovima. Dok poznati glasovi, takođe, mogu podstaći K-komplekse, uočeno je da su samo oni izazvani nepoznatim glasovima popraćeni velikim promjnama u moždanoj aktivnosti povezanim sa senzornom obradom.

Međutim, reakcije mozga na nepoznati glas javljale su se ređe kako je noć odmicala i glas je postajao sve poznatiji, što ukazuje i na to da mozak još može učiti tokom spavanja. Rezultati studije ukazuju da K-kompleksi dopuštaju mozgu da uđe u režim nadzorne obrade, gde on spava, ali zadržava sposobnost reagovanja na relevantne podražaje.

Nema razlike u broju

„Može se dogoditi da spavajući mozak nauči, kroz ponovljene obrade, da u početku nepoznati podražaj ne predstavlja neposrednu pretnju za spavača i da posledično smanjuje reakciju na njega, ističu naučnici.Obratno, u sigurnom okruženju za spavanje, mozak bi mogao očekivati da čuje poznate glasove i da dosledno inhibira svaki odgovor na takve podražaje da bi sačuvao san.

Kao i K-kompleksi, predstavljanje slušnih podražaja tokom NREM spavanja povećalo je broj vretenai mikro uzbuđenja u mozgu.Vretena su brži moždani talasi koji se pojavljuju tokom NREM spavanja i povezani su sa konsolidacijom pamćenja, kaže autorka studije Amen Mohamed sa Univerziteta u Salcburgu.Mikro uzbuđenja su razdoblja u snu tokom kojih se EEG signal pomiče sa spore i sinkronizovane aktivnosti spavanja, na bržu aktivnost nalik na buđenje. Po definiciji traju od tri do 15 sekundi; ako su duža, smatraju se buđenjem. Pojavljuju se u svim fazama spavanja.

Međutim, istraživači nisu pronašli nikakvu razliku u broju aktiviranih K-kompleksa, vretena ili mikropobuđenja između slušanja izgovora vlastitog imena spavača i nepoznatih imena.To je zanimljivo jer su prethodna istraživanja, uključujući jednu studiju francuskog tima iz 1999, pokazala da slušanje vlastitog imena spavača izaziva jače reakcije mozga od slušanja drugih imena tokom spavanja.

Izvor Zimo

O autoru

administrator

Ostavite komentar