MEĐU IZMEĐU

MOZGU NE PRIJA KOSMOS

240 pregleda
Shutterstock

Duži boravak astronauta van Zemlje može da rezultira oštećenjem.

Boravak astronauta u kosmosu može im oštetiti mozak, pokazali su rezultati novog istraživanja čija je svrha da daju odgovore na pitanja o dugoročnim rizicima budućih svemirskih putovanja.Krvni testovi svemirskih putnika ukazuju na blago, ali trajno oštećenje mozga i njegovo brže starenje po povratku na Zemlju, tvrde naučnici sa minhenskog Ludvig Maksimilijan univerziteta (LMU). Studija je objavljena nedavno u naučnom časopisu Jama Neurology.

Istraživanje je sprovedeno nekoliko dana pre nego što je ikona „Zvezdanih staza Vilijam Šatner postao poslednji u nizu neprofesionalnih astronauta koji su otputovali u kosmos.Mada će svemirski turizam postati luksuzan biznis rezervisan za bogataše, čini se da se upozorenje stručnjaka o potencijalnom oštećenju mozga odnosi samo na duže boravke u svemiru, a ne i na nekoliko minuta koliko ih u bestežinskom stanju provedu korisnici usluga novih svemirskih kompanija.

Istraživači veruju da je jedan od mogućih uzroka oštećenja upravo bestežinsko stanje koje ometa protok krvi iz glave, za koje se veruje da vremenom rezultira povećanjem pritiska u cerebrospinalnoj tečnosti.I prethodne studije su pokazale da duža putovanja ne samo da utiču na smanjenje mišićne mase i kostiju, već i na promene na mozgu astronauta, ali se nije znalo da li je to štetno. Da bi to saznali, lekari sa LMU, dr Piter cu Alenburg i dr Aleksander Čoker su, u saradnji sa švedskim i ruskim kolegama proučili krv petorice ruskih kosmonauta koji su na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) proveli pet i po meseci.

Istraživanje je pokazalo da se broj nekih proteina karakterističnih za starenje i oštećenja na mozgu znatno povećao odmah po povratku iz svemira, a to se posebno odnosilo na prvu nedelju nakon povratka.Da bi se rizici za svemirske putnike sveli na minimum za vreme dugotrajnih misija, poput putovanja na Mars, „neophodno je da se sprovedu sveobuhvatnije studije koje bi omogućile preventivne da ne dođe do povećanja pritiska u glavi, rekao je dr Alenburg.Fenomen zbog kog duži boravci u rezultiraju promenama na mozgu već dugo je poznat kao neurookularni sindrom (Sans), potvrdio je Jens Džordan, direktor Instituta za svemirsku medicinu Nemačkog svemirskog centra. Nije objašnjeno da li promene na mozgu rezultirahu fizičkim ograničenjima za obolele: „Biomarkeri u krvi još nam ne govore ništa o mogućim kliničkim bolestima.

Prema rečima Džordana, svemirske agencije NASA i ESA rade na protivmerama. Njihovi naučnici, pored ostalog, istražujuda li bi od pomoći bila centrifuga s veštačkom gravitacijom za svemirske putnike. Sprovodi se i istraživanje o delotvornosti negativnog pritiska u donjoj polovini tela kada je posredi mokrenje.„Ovo je jedan od medicinskih izazova svemirskih letova, rekao je Džordan.Da bi se bolje razumela povezanost dužeg boravka u svemiru s mogućim neurološkim oštećenjima, trebalo bi sprovesti dodatna istraživanja na većoj grupi učesnika, zaključuju naučnici.

(Izvor N1)

O autoru

administrator

Ostavite komentar