USHOĐENJE UOBRAZILJE

MRAČNE PESME SKANDINAVIJE

463 pregleda
Molski akordi (Vikipedija)

Autori najnovije studije potvrdili su da su durski akordi više povezani sa pozitivnim rečima nego molski akordi.

Istraživači sa Univerziteta u Indijani proučavali su i vezu između akorada i tekstova pesama i zaključili da u tužnim i veselim pesmama postoje određeni obrasci.

Da li ste nekada pomislili da veza između akorada pesme i njenih reči utiče na to da li ćemo tu pesmu perecepirati kao veselu ili tužnu? Najnovije istraživanje sa Univerziteta u Indijani govori upravo o toj vezi.

Neočekivano, septakordi (akordi sa
četiri različite tona) imaju čak
i veću povezanost sa pozitivni
rečima u tekstovima pesama.

U uvodnom delu studije pod nazivom The Minor fall, the Major lift: inferring emotional valence of musical chords through lyrics, objavljene sredinom novembra, istraživači kažu da su motivisani idejom da se emotivni sadržaj akorada reflektuje u rečima odgovarajućih pesama, pa su analizirali veze između tekstova i vrste akorada.

Kako bi ovu ideju sproveli u delo, istraživači su koristili podatke iz nekoliko onlajn izvora. Pre svega, skinuli su tekstove i akorde oko 90.000 popularnih pesama sa veb-sajta Ultimate Guitar. Kako bi složili tekstove pesama prema emocijama, uzeli su podatke sa sajta labMT, koji procenjuje u kojoj meri reči iskazuju zadovoljstvo ili nezadovoljstvo, odnosno valencu reči.

Zanimljivo je i da ova studija pokazuje
da je takozvani sentiment pesama dugo
bio u opadanju – od 1950. do 2000. godine.

Povezujući emocionalnu vrednost reči sa vrstom akorda koji ih prati, autori su potvrdili da su durski akordi više povezani sa pozitivnim rečima nego molski akordi. Neočekivano, otkrili su i da septakordi (akordi sa četiri različite tona) imaju čak i veću povezanost sa pozitivnim rečima u tekstovima pesama.

Istraživači sa Univerziteta u Indijani proučavali su i vezu između akorada i tekstova pesama iz različitih geografskih regiona, muzičkih žanrova i istorijskih razdoblja. Kada je reč o muzičkim žanrovima, istraživači su došli do zaključka da pank i metal ostvaruju nisku emotivnu valencu akorada sa rečima odgovarajućih pesama, dok je najviša valenca, odnosno najveći stepen prijatnosti uočen kod religijske muzike i rok muzike iz šezedesetih godina prošlog veka.

Zanimljivo je i da ova studija pokazuje da je takozvani sentiment pesama dugo bio u opadanju – od 1950. do 2000. godine. Međutim, od 2010. godine do danas postoji sasvim suprotan trend, kažu istraživači – trend porasta valence tekstova pesama.

Kada je reč o vezama između reči i akorada kroz različite geografske regione, autori studije tvrde da pesme koje potiču iz Azije imaju najveću valencu, dok skandinavske imaju najmanju valencu, i to, kako oni tvrde, verovatno jer su takozvani mračni žanrovi najrasprostranjeniji u skandinavskim zemljama.

(Ivana Nikolić, CPN)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar