PANDORINA KUTIJA

MUTACIJE OD PESTICIDA?

153 pregleda
Shutterstock

Izlaganje je povezano sa stanjima kao što su poremećaj pažnje, hiperaktivnost (ADHD) i Parkinsonova bolest. Istraživanje Univerziteta Gvelf u Kanadi navodi da je moguće da oni uzrokuju mutaciju životinjskih ćelija koja nalikuje onima što uzrokuju Parkinsonovu bolest.

Pre 15 godina Tim Parton, poljoprivrednik u Stafordširu u Ujedinjenom Kraljevstvu, odlučio je da eksperimentiše s biološkim uzgajanjem. Umesto da koristi sintetičke pesticide i đubriva, useve je posipao prirodnim smesama koje je sam napravio. Odlučio se na taj korak jer je nakon upotrebe pesticida imao glavobolje i dobijao osip po telu. Otkako je prihvatio biološki gajenja, nije imao sličnih tegoba sa zdravljem.

Pesticidi su mterije ili hemikalije kojima se uništavaju ili kontrolišu štetočine, korov i drugi organizmi koji utiču na rast biljaka. Iako delotvorni, sadrže otrovne materije koje mogu uticati na ljudske čulne organe i nervni sistem, pišeBBC. Počeli su se koristiti 1930-ih, a ubrzo su mnoge poljoprivredne zajednice postale zavisne od njihove upotrebe zbog dramatičnog porasta prinosa. Danas oko trećina poljoprivrednih proizvoda u svetu dolazi na tržište uzgajana pomoću pesticida.

Ujedinjene navije predviđaju da će potreba za pesticidima samo rasti. Budući da bi do 2050. na svetu moglo živeti 9,3 milijarde ljudi, biće potrebno povećati stopu proizvodnje hrane za 60%, što znači da će porasti i korišćenje pesticida. Poznato je da oni uveliko pomažu poljoprivrednom sektoru, a time i našem pristupu raznovrsnoj ishrani.Ako bismo sada prestali da ih upotrebljavamo, suočili bismo se sa 78% manje voća, 54% manje povrća i 32% manjeg žitarica. No, naša zavisnost od pesticida ima i negativan uticaj na okolinu; istraživanja pokazuju da te hemikalije možda uzrokuju gubitak mirisa kod medonosnih pčela i lososa i da su zagadile područja s vodom, preteći vodenim ekosistemima.

Pesticidi, takođe, mogu ući u prehrambeni lanac kroz proces poznat kao bioakumulacija. To se događa kada se neka tvar nakuplja u telu zbog nemogućnosti razgradnje. Budući da mnoge sintetičke pesticide ne mogu razgraditi ni životinje ni ljudi, oni se mogu bioakumulisati u telesnoj masnoći. To, pak, može imati štetno delovati na ljudsko zdravlje. Uprkos globalnim propisima za pravilno korišćenje, jedna studija procenjuje da svake godine među poljoprivrednicima ima oko 385 miliona slučajeva nenamernog, akutnog trovanja pesticidima.

Naime, prilikom prskanja oni proizvode pare koje mogu naškoditi zdravlju. Simptomi izlaganja pesticidima mogu uključivati glavobolje, mučninu, vrtoglavicu, ali i napade i poremećaje disanja. Izlaganje je, isto tako, povezano sa oštećenjem čula. Jedan od prvih takvih incidenata zabeležen je 1960-ih u japanskoj poljoprivrednoj oblasti Saku. Utvrđeno je da su stanovnici nakon izlaganja organofosfatima imali visoku učestalost oštećenja vida. Mnoga istraživanja su, takođe, ukazala na vezu između upotrebe pesticida i neurodegenerativnih bolesti.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Environmental Toxicology, mališani reskiraju apsorpciju većih doza pesticida zbog većeg unosa hrane i tečnosti po kilogramu težine.

Izlaganje pesticidima povezano je sa stanjima kao što su poremećaj pažnje, hiperaktivnost (ADHD) i Parkinsonova bolest. Istraživanje Univerziteta Gvelf u Kanadi navodi da je moguće da pesticidi uzrokuju mutaciju životinjskih ćelija koja nalikuje onima što uzrokuju Parkinsonovu bolest.U drugoj studiji je otkriveno da piretroidni pesticidi uzrokuju povećani DAT (ekspresija transportera dopamina) kod miševa. DAT je vrsta ekspresije gena koja se, isto tako, opaža kod osoba s ADHD-om. Izloženost pesticidima tokom trudnoće ili ranog života je povezana s razvojem autizma kod dece.

Deca su posebno osetljiva na pesticide zbog svoje fiziologije, bržeg metabolizma i ponašanja. „Deca su bliže tlu zbog svoje visine, često dodiruju usta i stoga se mogu lakše kontaminirati pesticidima nego odrasli”, rekla je Mišel Pero, bivša pedijatrica, suosnivačica neprofitne organizacijeGMO Science.Prema istraživanju objavljenom u časopisu Environmental Toxicology, mališani reskiraju apsorpciju većih doza pesticida zbog većeg unosa hrane ili tečnosti po kilogramu telesne težine.

Primerice, školarci iz Francuske su se 2014. otrovali pesticidima u oblasti Bordo. Naime, 23 učenika osnovne škole koja se nalazi u blizini vinograda osetila su, nakon što su vlasnici koristili pesticide, mučninu, glavobolju i iritaciju kože. U Indiji je trovanje dece pesticidima već decenijama javnozdravstveni problem, s tim da neka od njih nisu preživjela trovanje. Starije osobe su, isto tako, zbog tanje kože posebno osetljive na trovanje pesticidima. Kako se funkcije organa pogoršavaju, jetri i bubrezima treba više vremena da uklone toksine, što povećava verovatnoću da će se pesticidi gomilati u telu i uzrokovati fizička ili neurološka oštećenja.

Trovanje pesticidima izvesnije je utoku akutne ili hronične izloženosti, U riziku su i potrošači: nije neuobičajeno da se na svežim proizvodima nađu ostaci pesticida. Prošle godine Radna grupa za okolinu SAD (Guelph) otkrila je da više od 70% neorganskih svežih proizvoda sadrži ostatke potencijalno štetnih pesticida. U izveštaju Evropske agencije za bezbednost hrane za 2020. stoji da 29,7% proizvoda sadrži jedan ili više ostataka koji su jednaki ili ispod dopuštenih granica, dok je 1,7% premašilo zakonsku granicu tragova pesticida. U sklopu strategije EU za prelazak na održivi prehrambeni sistem, Evropska komisija se obavezala da do 2030. prepolovi i upotrebu i rizik od pesticida.

(Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar