ARGUSOV POGLED

NA ŠTA LJUBAV ULAZI

397 pregleda

To što se pažnja fokusirala na orgazam, na trenutak trijumfa i predaje, ograničilo je pojam seksualnog uživanja; do istog je dovelo uverenje da seksualnu energiju treba prazniti (poput neke municije koja će u ruci eksplodirati ne ispalimo li je u odgovarajuću metu).

 

Ana Pavlović

Čudom se čudio Alfred Kinsi, kada je tridesetih i četrdesetih godina dvadesetog veka istraživao kako Amerikanci postižu seksualno zadovoljenje. Bogati i siromašni kao da žive na različitim planetama, zaključio je.

Naime, dok se siromašni u ranoj mladosti prostodušno odaju genitalnom snošaju, vode ljubav pre braka sedam puta učestalije od bogatih, pohode prostitutke tri puta češće, no vremenom postaju supružnicima verniji – dotle bogati promišljenije startuju: dvostruko češće masturbiraju, češće se zadržavaju na petingu, da bi sa godinama sve više negovali kult ljubavi, zaintrigirani mogućnostima predigre, ljubljenja i eksperimentisanja. Dive se lepoti nagog tela i organa, dočim ih se siromašniji stide.

Čak i hrišćanstvo, kao deklarisana religija
ljubavi, zazire od seksa, ograničivši ga
striktno na brak (koji je, usput, Luter
poredio s bolnicom za lečenje požude!).

Drugim rečima, seks je postajao manje neposredan što su ljudi postajali uspešniji i ostvareniji. Uostalom, nisu li i saveti dati u „Kamasutri” bili inspirisani dokonim trgovcima u raskošnim indijskim srednjovekovnim gradovima?

Ko koga više voli

Od najranijeg doba, oblik seksualnog uživanja koji rađa ljubav i trajnu naklonost, tako da je uživanje kreativno, predstavlja misterijou za ljudski rod; možda zbog toga što se vodi pretpostavkom da je sebičnost najefikasniji put ka uspehu, te moć seksa (koja je u stanju da podstiče sebičnost) postaje razorna, a u najboljem slučaju biva isključena s „javnog fronta” i upućena ka skrovitosti doma. Čak i hrišćanstvo, kao deklarisana religija ljubavi, zazire od seksa, ograničivši ga striktno na brak (koji je, usput, Luter poredio s bolnicom za lečenje požude!).

„Kamasutra” je nedvosmislena: ljubav je
savršena samo kad su obe strane pobedničke.
Sledstveno, slast pobede je nemoguća sa
nedostojnim protivnikom, u svakom smislu.

Stalna pretnja seksu kao tvorcu ljubavi je ljubomora. Didro je u „Velikoj enciklopediji” opisao ljubav kao „posedovanje drugog bića i uživanje u njemu”. Upravo je ova želja za posedovanjem možda neizbežna u vreme kada je vlasništvo prožimalo sve veze – ono što je onespokojavalo ljubavnike učinivši ih nesigurnim, tj. taj strah od gubitka. Drevni indijski seksualni priručnici propovedaju da je ljubav i rat, i osvajanje (što se nije moglo prenebregnuti u doba kad je rat bio sudbinski odlučujući o životu svakog pojedinca. „Kamasutra” je nedvosmislena: ljubav je savršena samo kad su obe strane pobedničke. Sledstveno, slast pobede je nemoguća sa nedostojnim protivnikom, u svakom smislu.

Ljudi se, međutim, isuviše često preispituju ko koga više voli. Sve ili ništa, potpuno podjarmljivanje: ovi militaristički ideali ograničili su uticaj seksa na odnose van spavaće sobe, što mu ne daje fore da bude onoliko kreativan koliko bi mogao biti. Jer, postoji hrpa seksualnih osećanja koja nikad ne dosegnu polni iskaz – neuzvraćena ljubav, privlačenja i uzbuđenja različitog stepena nežnosti – od kojih većina propadne. Zaboravlja se da u detinjstvu čitav niz različitih uzroka (među kojima mnogi nemaju veze sa seksom) pobuđuje seksualno uzbuđenje: doživljavanje opskurnih, zastrašujućih iskustava, progonjenje, tuča, ili uzlet i sletanje avionom.

Opseg nadražaja samo se postepeno sužava – o tome šta je za emocije seksi delimično se odlučuje pod pritiskom grupe kojoj se pripada. To što se pažnja fokusirala na orgazam, na trenutak trijumfa i predaje, ograničilo je pojam seksualnog uživanja; do istog je dovelo uverenje da seksualnu energiju treba prazniti (poput neke municije koja će u ruci eksplodirati ne ispalimo li je u odgovarajuću metu).

Zaboravlja se i to da je među Indijcima i Kinezima bilo mnogo onih koji su upražnjavali polni odnos bez ejakulacije, te da su među mnogim tzv. primitivnim plemenima (Dani u Indoneziji, primerice) primenjivalo seksualno uzdržavanje u trajanju od četiri do šest godina nakon svakog porođaja. Minimizira se i činjenica da među Jorubama većina žena obično ne deli postelju s mužem, kao i to da su, pre nego što su kontraceptivna sredstva postala lako dostupna, parovi provodili sate i sate u ljubljenju: penetracija nije jedini oblik milovanja, kao ni njegov cilj.

Soni Labu Tansi (rfi.fr)

Načini da se puka seksualna privlačnost stavi u korisne svrhe istraživani su u sedamnaestom i osamnaestom veku, poglavito među Francuzima, koji su usavršili udvaranje i koketiranje kao umetnost druženja, i to tako da se izbegnu upetljavanja po svaku cenu. Po staromodnom običaju je reč ljubavnik (amant) mogla još uvek da znači obožavalac, a ne obavezno seksualni partner. „Voditi ljubav” je primarno značilo udvarati se, pre nego sudelovati u seksualnom činu. Flertovanje je dalo novi pravac otmenoj ljubavi – bio je to seks bez seksa, produžavanje priprema za seks koji je mogao i nikada da se ne desi. No umesto da se voljena osoba idealizuje, pokušavalo se da se on/ona razume i da se proveri koliko mogu da se saglase, te da se uzajamno stimulišu.

Pisac iz Konga, Soni Labu Tansi, koji je
napisao da je erotičnost „umetnost
dobrog kuvanja ljubavi”, podseća nas da
„postoji golemi jelovnik koji tek
valja otkriti”, te da će 
mnogo nežnosti
propasti dok se to ne ostvari.

Ipak, većina je hrlila u osvajanje, u nabeđivanje udvarača za neverstvo, pretvaranje, nesposobnost za ljubav. Razumljivo je to neprijateljstvo u vreme kad se na brak i (po)rađanje gledalo kao na osnovnu funkciju i dužnost žene. Ali kada se one, kao i muškarci tretiraju kao nezavisne ličnosti vredne otkrivanja, udvaranju se može dodeliti mesto prvog koraka u izgradnji veze čija je svrha sjedinjavanje i uzajamno (nepresušno) istraživanje.

„Jedan čovek nema dovoljno misli za jednu ženu”, veli poslovica bušmanskog plemena Kung. Preljuba i(li) razvod nisu neki naročito maštoviti načini da se čovek prilagodi ovoj činjenici. Ali pisac iz Konga, Soni Labu Tansi, koji je napisao da je erotičnost „umetnost dobrog kuvanja ljubavi”, podseća nas da „postoji golemi jelovnik koji tek valja otkriti”, te da će mnogo nežnosti propasti dok se to ne ostvari.

Analogno onoj našoj – na šta ljubav ulazi…

(Izvor RTS)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar