KOSMIČKO TKANJE

NALIKUJE „PLANETI IKS”

491 pregleda

Radi se o neverovatno velikoj planeti, čija masa iznosi 11 masa Jupitera. Podsetimo, gasoviti Jupiter najveća je planeta u Sunčevom sistemu, a njegova masa je veća od ukupnog zbrira masa ostalih planeta.

Svemirski teleskop Habl” uočio je da divovska egzoplaneta HD 106906 b ima neobičnu orbitu oko svoje matične dvostruke zvezde, što može ponuditi odgovore na neka pitanja o mogućem postojanju misteriozne planete iks” (planet X), odnosno devete planeta u našem Sunčevom sistemu.Radi se o neverovatno velikoj planeti, čija masa iznosi 11 masa Jupitera. Podsetimo, gasoviti Jupiter najveća je planeta u Sunčevom sistemu, a njegova masa je veća od ukupnog zbrira masa ostalih planeta. Dakle, HD 106906 b je stvarno ogromno nebesko telo.

Ovo je prvi put da su astronomi uspeli izmeriti kretanje masivne planete nalik Jupiteru, koja kruži izuzetno daleko od svoje zvezde i vidljivog diska prašine i gasa. Njena dvostruka zvezda udaljena je od nas 336 svetlosnih godina.Ova egzoplaneta e prvi put otkrivena 2013, međutim, astronomi tada nisu mogli ustanoviti kako izgleda njena orbita. Za takva precizna merenja bio je potreban teleskop Habl”, piše Evropska svemirska agencija (ESA).

Neobična orbita

Ono što je posebno zanimljivo kod ove ekstrasolarne planete jeste da je njena orbita izuzetno nagnuta i da kruži oko svojih matičnih zvezda na jako velikoj udaljenosti – 730 puta većoj od udaljenosti između Zemlje i Sunca. Njena godina, odnosno koliko joj treba da napravi krug oko dvostruke zvezde, traje neverovatnih 15.000 (zemaljskih) godina.

„Postavlja se pitanje kako je HD106906 b završila tako daleko i s tako nagnutom orbitom”, rekao je ruvodilac studije, astronom Meidži Nguen sa Univerziteta Berkli.Ovo je stvarno čudno. Ako pogledamo naš Sunčev sistem, vidimo da sve planete leže otprilike u istoj ravnini. Bilo bi čudno da je, recimo, Jupiter nagnut za 30 stepeni u odnosu na ravninu na kojoj orbitiraju ostale planete”, dodao je on.

„Kao da imamo vremensku mašinu kojom se možemo vratiti 4,6 milijardi godina unatrag u našem Sunčevom sistemu i gledati što se zbiva na samom početku njegovog formiranja, kada je bilo mnogo dinamike i kada se sve stalno menjalo i razmeštalo”.

Naučnici smatraju da je HD 106906 b najverovatnije završila s tako dalekom i neobično nagnutom orbitom zbog haosa koji je vladao u ranim danima formiranja ovog solarnog sistema. Naime, pretpostavljaju da je ova divovska planeta početno nastala mnogo bliže svojim zvezdama, otprilike na tri puta većoj udaljenosti Zemlje od Sunca. Zatim je povlačenje gasa unutar diska delovalo na njenu orbitu i usmerilo je prema matičnoj dvostrukoj zvezdi.

Gravitacione sile iz vrtložnih zvezda oterale su ovu planetu na ekscentričnu orbitu, zbog koje je umalo izbačena iz svog sistema u prazninu međuzvezdanog prostora. Na svu sreću, njena orbita se ipak na kraju stabilizovala, pa je ostala na krajnjim marginama svog solarnog sistema.

Ovaj scenario mogao bi objasniti neobičnu orbitu hipotetske planete 9, za koji neki tvrde da orbitira u spoljašnjim područjima našeg Sunčevog sistema, izvan Kajperovog pojasa. Kajperov pojas, ponekad nazivan i Edžvort-Kajperov pojas, krajnje je područje Sunčevog sistema koje se prostire iza planeta (slika dole). Iako je sličan asteroidnom pojasu, znatno je veći od njega – 20 puta širi i 20 do 200 puta masivniji.

Planeta 9 mogla se prvobitno formirati u unutrnjem delu Sunčevog sistema, da bi je zatim interakcija s Jupiterom izbacila izvan Kajperovog pojasa.Kao da imamo vremensku mašinu kojom se možemo vratiti 4,6 milijardi godina unatrag u našem Sunčevom sistemu i gledati što se zbiva na samom početku njegovog formiranja, kada je bilo mnogo dinamike i kada se sve stalno menjalo i razmeštalo”, rekao je astronom Pol Kalas sa Univerziteta Berkli.

Šta znamo o „planeti iks”?

Astronomi za sada imaju samo indikacije, odnosno posredne dokaze o postojanju planete 9. Pronašli su skup malih nebeskih tela van Neptuna koja se kreću neobičnim putanjama u u poređenju sa ostatkom Sunčevog sistema. Ova konfiguracija, smatraju neki astronomi, sugeriše da je na njihove orbite uticala ogromna, za sada nepoznata planeta.

Drugo objašnjenje jest da ne postoji planeta 9, već da je ova neravnoteža u orbitama posledica kombinovanog gravitacionog uticaja mnogo manjih tela.Ono što znamo o orbitama izuzetno dalekih planeta temelji se na njihovim učincima na različite objekte u spoljašnjem Sunčevom sistemu”, objasnio je astrofizičar Robert de Roza iz Evropske južne opservatorije (ESO). Dakle, ako doista postoji planeta koja je odgovoana za ono što opažamo u orbitama transneptunskih objekata, ona bi trebalo imati ekscentričnu orbitu koja je nagnuta u odnosu na ravninu Sunčevog sistema. Planeta 9 bi onda po tom pitanju bila slična egzoplaneti HD 106906 b”, dodao je on.

Nibiru i kraj sveta

Hipotetski planeta 9, koju neki popularno nazivaju „planeta iks (planet X), često se u alternativnim krugovima povezuje s mitskim planetom Nibiru. Neki su čak prognozirali da će Nibiru krajem 2012. proći blizu Zemlje i uzrokovati smak sveta, što se, naravno, nije dogodilo.

U pseudonaučnoj zajednice veruje se da je Nibiru planeta velike mase i da se kreće eliptičnom putanjom oko Sunca. Ideja o planeti Nibiru potekla je od američkog antropologa Zekarija Sičina koji je 1976. preveo drevne sumerske tekstove u kojima se spominje ova tajanstvena planeta, na kojoj, prema sumerskoj mitologiji, obitavaju drevni bogovi.

Prema Sičinovom tumačenju drevnih mesopotamijskih verskih tekstova, Nibiru prolazi pored Zemlje svakih 3.600 godina, što omogućuje žiteljima te planete da komuniciraju sa Zemljanima. Treba napomenuti da se s takvom interpretacijom ovih drevnih tekstova ne slaže većina poznatih stručnjaka za to istorijsko razdoblje.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar