MEĐU IZMEĐU

NAUČNA OTKRIĆA 2020.

765 pregleda

Najveće dostignuće nauke u 2020. godini nesumnjivo je bio brzi razvoj efikasnih vakcina protiv koronavirusa. Zasigurno je to bio podvig koji bi trebalo pohvaliti i nagraditi u godinama koje dolaze.

Međutim, daleko od pandemije koronavirusa bilo je otkrića na mnogo različitih polja, koja su za poštovanje i čuđenje u ovoj burnoj godini.Kako se 2020. godina bliži kraju, treba sumirati dostignuća. Saznali smo mnogo više o drevnim civilizacijama, a i o vrstama koje su postojale pre nas, piše Si-En-En.

Najstarija lobanja koja pripada Homo erectusu, najranijim ljudima koji su imali proporcije tela slične Homo sapiensu, pronađena je u komadima u arheološkom nalazištu Drimolen, nadomak Johanesburga.Pripadala je detetu u dobi od 2 ili 3 godine, a datirana je između 1,95 i 2,04 miliona godina. Do ovog otkrića najstariji fosil Homo erectus-a poticao je iz Dmanisija u Gruziji i star je 1,8 miliona godina.

Komad žvakaće gume iz kasnog kamenog doba je, takođe, dao izvanrednu priču.Genetičari su sekvencionisali genom i oralni mikrobiom poslednje osobe koja je žvakala brezinu smolu, a živela je prije 5.700 godina u današnjoj Danskoj. Na osnovu toga naučnici su zaključili šta je poslednje jela. Bilo je to prvi put da je ljudski genetski materijal uspešno izdvojen iz nečega što nisu ljudske kosti.

Otkriće fragmenta pređe starog od 41.000 do 52.000 godina, omotanog oko tankog kamenog alata, pokazalo je da su neandertalci razumeli osnovne koncepte za izradu pređe i sugerisalo da je moguće da neandertalci mogu proizvoditi vreće, prostirke, mreže, tkaninu, košare, zamke, čak i plovila.Otvara se novo poglavlje o neandertalacima i njihovoj sposobnosti da organizuju svoj način života”, rekla je Mari-Elen Monsel iz Francuskog nacionalnog centra za naučna istraživanja.

Na kraju, odvojite minut da se divite najstarijoj umetnosti u steni koju su stvorili ljudi. Crtež je pronađen u Indoneziji i prikazuje scenu lova za koju stručnjaci kažu da menja naš pogled na ranu ljudsku spoznaju.

Stomak dinosaurusa i dokazi o njihovoj ishrani retko su sačuvani u fosilnim zapisima. Međutim, poslednji obrok koji je oklopljeni nodosaur pojeo neposredno pre smrti detaljno je istražen u studiji o jedinstvenom fosilu objavljenoj u junu.Ovo otkriće dalo je konačne dokaze o tome šta je jeo veliki biljojedni dinosaurus. U ovom slučaju, puno sažvakanih listova paprati, nekoliko stabljika i grančica. Pojedinosti biljaka bile su toliko dobro sačuvane u želucu da su se mogle upoređivati sa uzorcima uzetim iz biljaka danas.

Vraćajući se dalje od vremena dinosaurusa do porekla života, naučnici su otkrili dokaze o najstarijem pretku na porodičnom stablu, koji uključuje ljude i većinu životinja.Crvoliko stvorenje veličine zrna pirinča otkriveno je u Južnoj Australiji.Živelo je pre 555 miliona godina i predstavljalo je evolucioni korak napred za rani život na Zemlji.

Pre pedeset godina meteorit je pao na Zemlju, odnosno u Australiju, noseći sa sobom redak uzorak iz međuzvezdanog svemira.Analiza meteorita objavljena je u januaru i otkrila je da je zvezdani prah nastao pre 5-7 milijardi godina. Prema ovom otkriću, meteorit i njegova zvezdana prašina najstariji su čvrsti materijal ikad otkriven na Zemlji.Naše Sunce je staro oko 4,6 milijardi godina, što znači da je ova zvezdana prašina postojala mnogo pre nego što su Sunce ili Sunčev sistem postali stvarnost.

Australijski naučnici su u oktobru zabeležili još jedno zapanjujuće otkriće. Dok je mapirao morsko dno s obale severnog Kvislenda, tim iz Instituta za okeane Šmit naišao je na novi vertikalni koralni greben u vodama dimenzija 500 metara. To je prvi odvojeni greben” koji je otkriven u okeanskim dubinama nakon više od 120 godina.

U Sibiru su se poslednjih godina desila značajna otkrića jer su više temperature uzrokovale otapanje leda, otkrivajući mamute, vunaste nosoroge i druga bića.

(Izvor Kliks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar