ZOV BUDUĆNOSTI

(NE)NADMAŠIĆE ČOVEKA

98 pregleda
Pixabay

Kada će veštačka iteligencija postati pametniji od ljudi i šta će se tada dogoditi? Naučnici upozoravaju da bi posledice mogle biti ogromne.

Fascinantan napredak koji je ostvaren u razvoju veštačkoj inteligencije (AI) u 2022. ponovo je aktualizovao pitanje hoće li ona dostići i prestići ljude u svim kognitivnim sposobnostima i, čak, imati svest. Drugim rečima, da li će opšta veštačka inteligencija dostići prag koji se naziva tehnološka singularnost. A ri je hipotetskabuduća tačka u kojoj tehnološki razvoj postaje nekontrolisan i nepovratan, što rezultira nepredvidivim promenama ljudske civilizacije.

Prema najpopularnijoj verziji dogodiće se eksplozija veštačke inteligencije koja će se sama nadograđivati, tako da će se svaka nova i inteligentnija generacija a pojavljivati se sve brže i brže, uzrokujući eksploziju inteligencije i rezultirajući snažnom superinteligencijom koja daleko nadilazi ljudsku inteligenciju. Zbivanja u 2022. su, takođe, pokrenula pitanja šta bi se u međuvremenu i posle toga događalo s ljudima i društvima. Postoje li ikakve ideje o mogućim rešenjima i šta se u tom smislu preduzima?

U prošlosti su se zahvaljujući tehnološkom razvoju uvek zbivale dramatične promene nabolje. Od paleolita do neolita ekonomija se udvostručavala svakih 250.000 godina. Poljoprivreda je omogućila je udvostručavanje svakih 900 godina, a od industrijske revolucije do danas, udvostručavanje se zbiva svakih petnaest godina. Ako razvoj veštačke inteligencije izazove sličnu revoluciju, postoje predviđanja da bi se ekonomija mogla udvostručavati kvartalno, a možda i sedmično.

(Shutterstock)

Minulih godina usavršeni su brojni AI sistemi koji obećavaju da će unaprediti privredu. Pojavili su se programi koji komuniciraju s ljudima i odgovaraju na postavljena pitanja, rešavaju naučne probleme, tekstove pretvaraju u fotografije i umetničke slike, čak i u videomaterijale. Postoje, isto tako, programi koji logički razmišljaju i rešavaju najteže matematičke zadatke. Recimo, DeepMindov program AlphaFoldje lane, nakon malo više od godinu dana rada, modelirao trodimenzionalnu strukturu (3D) oko 200 miliona proteina, što znači gotovo svih proteina svih poznatih organizama. Ovaj poduhvat imaće ogroman značaj ubiološkim i medicinskim istraživanjima jer će olakšati smišljanje novih lekova.

Neki stručnjaci ističu da bi se programi za stvaranje slika prema tekstualnim uputstvima, kao što su DALL-E, Midjourney iStable Diffusion, uz određenu specijalizaciju i u sadejstvu s drugim alatima, mogli čak koristiti za stvaranje 3D modela proteina koji ne postoje u prirodi. Takve slike bi se potom upotrebile za treniranje modela mašinskog učenja i predviđanje svojstava proteina s odgovarajućim karakteristikama, koji bi se koristiti za razne medicinske svrhe.

DejvidBejker, direktor Instituta za dizajn proteina na Univerzitetu u Vašngtonu, koji se duže od 30 godina bavi izradom proteina, smatra da bi medicinski stručnjaci trebalo da počnu da koriste AI za stvaranje novih proteina za borbu protiv tumora, virusa i drugih bolesti. Ne možemo čekati evoluciju”, rekao je za New York Times. Sada te proteine možemo dizajnirati mnogo brže i s mnogo većim stopama uspeha i stvoriti kudikamo sofisticiranije molekule koje mogu pomoći u rješavanju ovih problema.

Javnost je 2022. posebno fascinirao ChatGPT, OpenAI-jev sistem za obradu teksta koji je sposoban da komunicira vrlo slično ljudskom. Ti odgovori i rešenja za sada nisu uvek sasvim tačni, no očekuje se da će novi chatbotovi biti bolje.Budući da će računarski model GPT-3,5na kojem se temelji ChatGPT, u 2023. biti znatno unapređen, ponovno se javlja strah da bi ljudima mogao oduzeti mnoge poslove, od marketinških i programerskih, preko novinarskih i nastavničkih, do bankarskih i advokatskih. Neki stručnjaci koji na tome rade najavili su da bi najnoviji model, GPT-4, mogao imati, čak, 100 milijardi parametara, što znači da će se po tome približiti broju neuronskih veza u ljudskom mozgu. Nameće se pitanje znači li to da će se kognitivno izjednačiti s ljudima ili postati superiorniji?

Specijalizovani AI sistemi su se već danas na različite načine izjednačili s ljudima ili su superiorniji u brojnim aktivnostima. Navedimo nekoliko poznatijih:Igranje igara: AI sistemi su savladali nekoliko složenih igara, uključujući šah, go i poker. U nekim slučajevima su isporučili strategije koje su previše složene da bi ih ljudi razumeli.Analiza podataka: AI sistemimogu analizirati velike količine podataka znatno brže od ljudi i često pronaći obrasce koji čoveku promaknu.Obrada prirodnog jezika: AI sistemi prevode, interpretiraju i generišu tekst sličan ljudskom, često izuzetno brzo i s visokim tačnošću koja će, u kombinaciji s mnoštvom informacija na internetu, učiniti chatbotove delotvornijim od ljudi.Prepoznavanje slike i lica: AI sistemi analiziraju slike i prepoznaju lica i predmete s visokim tačnošću. Saobraćaj: Autonomna vozila kojima upravlja AI imaju potencijal da budu sigurniji vozači od ljudi, što znači da bi se broj nesreća mogao smanjiti za više od 90%.Matematika: Već danas postoje programi koji matematičarima olakšavaju rad, poput Majkrosoftovog” Leanai Guglove” Minerve koja je u 2022. ostvarila zapanjujuće rezultate u rešavanju matematičkih problema. Jedan od najpoznatijih matematičkih programa je Wolfram Alpha, osmišljen u Wolfram Research-u, koji daje odgovore na širok raspon pitanja, uključujući matematička, naučna, istorijska i geografska. Jedna od ključnih odlika mu je sposobnost logičke obrade unesenog prirodnog jezika i generisanja tačnog izlaznog rezultata u obliku teksta, slika i interaktivnih vizualizacija.

Međutim, važno je napomenuti da, iako sistemi veštačke inteligencije mogu biti bolji u određenim zadacima, za sada još nisu superiorniji od ljudi u svim kognitivnim sposobnostima. Posebno ne postoji jedan program koji bi u svemu bio bolji.Štaviše, još ne razmišlja na isti način kao čovek.No to ne znači da računari sa opštom veštačkom inteligencijo nikada neće nadmašiti ljude. Naprotiv, prema mišljenju većine računarskih stručnjaka to bi se moglo dogoditi za nekoliko decenija.Tu treba imati na umu da veštačka inteligencija u nekom trenutku može početi sama sebe da unapređuje tempom kojim ljudi ne mogu. Za tehnologiju ne postoje ograničenja kakva postavlja biologija.

Naučnici upozoravaju da će se tada mnogo toga promeniti, nešto nabolje, a nešto možda nagore. Verovatno oboje.Jedan od opravdanih strahova svakako jeste da će veštačka inteligencija i roboti milionima preoteti poslove, a postoje informacije da se to već događa. Tehnologija to ranije, ali je uvek je stvarala nove, uglavnom fizički manje zahtevne i manje repetitivne, a kreativnije. No, treba imati na umu da razne tehnološke revolucije u prošlosti nisu prolazile bez žrtava, osobito ne industrijska s kojom se mogu povezati ekonomske depresije, ratovi, diktature… Razvoj veštačke inteligencije se, ipak, razlikuje po tome što će roboti postati bolji od praktično svim sposobnostima, uključujući intelektualne koje su u ranijim revolucijama ostajale rezervisane za ljude. Pritom je poprilična verovatnoća da AI neće imati iste interese i moralna načela.Takođe, postoji strah od upotrebe u vojne svrhe.

Milijarder, preduzetnik i saosnivač Majkrosofta, Bil Gejts, upozorio je 2019. na Simpozijumu posvećenom AI na Univerzitetu Stanford da svet nikada nije imao toliko tehnologija koje su istovremeno obećavajuće i opasne” kao što je ova.Mislim da najviše zabrinjava upotreba AI u oružanim sistemima”,dodao je on.Profesor Stiven Hoking, jedan od najuglednijih britanskih načnika, izjavio je 2014. za BBC da napori da se stvore misleće mašine predstavljaju ozbiljnu pretnju ljudskom postojanju: „Razvoj pune umjetne inteligencije mogao bi značiti kraj ljudske rase”.

Posebno katastrofična upozorenja minulih godina čula su se od milijardera Ilona Maska, koji smatra da najmodernija veštačka inteligencija, zapravo,daleko opasnija od nuklearnih bombi”. I dodao: „Izložen sam najsavremenijoj veštačkoj inteligenciji i mislim da bi ljudi trebalo da budu stvarno zabrinuti”. Nakon što je video snimak robota kompanije Boston Dynamicskako izvodi zahtevno kretanje (https://www.youtube.com/watch?v=yqF8g3xcD5c), na Tviteru je poručio:Ovo nije ništa. Za nekoliko godina kretaće se toliko brzo da će vam biti potreban stroboskop da biste ga videli. Slatki snovi…”

Kada bi se singularnost mogla dogoditi?Ne postoji način da se sa sigurnošću proceni da li će se i kada dogoditi. Jedni stručnjaci veruju da već vidimo njene rane faze u brzom razvoju AI tehnologija, dok drugi misle da još postoje mnoge tehničke i filozofske prepreke koje je potrebno prevladati pre nego što ona postane stvarnost. Pionir umjetne inteligencije Herbert A. Sajmon najavio je 1965. da će mašine u roku od dvadeset godina biti sposobne obavljati bilo koji posao koji čovek može obavljati”. Vidimo da se to još nije dogodilo.

Anketa iz 2022. sa 738 stručnjaka na konferenciji Neural Information Processing Systems (NIPS)i Međunarodnoj konferenciji o strojnom učenju (ICML), vodećem godišnjem savetovanju o mašinskom učenju i veštačkoj inteligenciji, pokazala je da postoji oko 50% šansi da će se mašinska inteligencija visokog dometa pojaviti do 2059.Rej Kerzvejl, američki izumitelj i futurista, naveo je kao moguću godinu dostizanja singularnosti 2045.Patrik Vinston, profesor i direktor Laboratorije za veštačku inteligenciju na MIT-iju od 1972. do 1997. predviđa da će se to dogoditi pet godina ranije.

(Shutterstock)

Postoje stručnjaci koji tvrde da je singularnost daleka budućnost ili, čak, da se nikada neće dogoditi.Primerice, Beri Smit, profesor na Odseku za filozofiju Univerziteta Bafalo, i dr Jobst Landgrebe, osnivač Cognotekta, nemačke AI kompanije, u knjizi Zašto mašine nikada neće vladati svetom: veštačka inteligencija bez straha”, ističu:Da bi se prevladale sve prepreke, bila bi potrebna revolucija u matematici od većeg značaja od izuma diferencijalnog računa Njutna i Lajbnica pre više od 350 godina. Ne bismo se kladili da će se to dogoditi.”

Izvesni istaknuti inženjeri i naučnici, poput Pola Alena, efa Hokinsa, Johna Hollanda, Jarona Laniera, Stivena Pinkera, Teodora Modisa i Gordona Mura, čak osporavaju verodostojnost tehnološke singularnosti i povezane eksplozije veštačke inteligencije. Jedan od argumenata je pretpostavka da će biti neophodna sve veća ulaganja za sve manja unapređenja.Futurista Martin Ford, koji se posebno izučava AI, kaže da u tom kontekstu postoji određeni tehnološki paradoks”: većina rutinskih poslova u privredi bila bi automatizobana pre nego što bi se singularnost mogla pojaviti, budući da bi to zahtevalo tehnologije niže od onih koje zahteva singularnost. To bi izazvalo ogromnu nezaposlenost i pad potražnje, a zauzvrat bi uništilo podsticaje za ulaganja u tehnologije potrebne za singularnost.

Kognitivni naučnik sa Harvarda Stiven Pinker, ističe da se singularnost decenijama najavljuje kroz 25 godina, a da još nije stigla. Ujedno smatra da bi ljudi trebalo da budu sposobni da spreče njene moguće štetne posljedice.Inteligencija ne mora nužno podrazumevati zlo, podseća on. Osim toga, ako su ljudi sposobni stvoriti neverovatno pametnu mašinsku inteligenciju, takođe će biti dovoljno pametni da je testiraju pre nego što joj daju kontrolu nad svetom.Konačno, izvesni naučnici i futuristi misle da bi se singularnost mogao odgoditi ili čak izbeći tako što bi se ljudske kognitivne sposobnosti znatno unapredile genskim modifikacijama i spajanjem ljudskih mozgova i računara.

(Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar