MEĐU IZMEĐU

NEPOZNATI NERVI

590 pregleda
Ljudski mozak (Vikipedija)

Nastojeći da odognetnu kako se ljudski mozak ponaša na molekularnom nivou, američki naučnici su, koristeći novi postupak razvrstavanja, pronašli nove podvrste moždanih ćelija. Sada očekuju da će znatno bolje razumeti razviće mozga i zašto ponekad sve krene naopako.

Tim istraživača iz Salkovog instituta u Kaliforniji započeo je svoje proučavanje ispitujući nerve iz prednjeg korteksa miševa i ljudi. Čeoni korteks je područje odgovornog za neke od najvažnijih odlika svakog pojedinca, uključujući ličnost, odlučivanje i složeno mišljenje.

Do neverovatnih tančina su prikupili podatke po čemu je jedna moždana ćelija drugačija od druge. Iako izgleda da imaju istovetan sklop (struktura), one se razlikuju u svojem delovanju.

U ovom poduhvatu ustanovljeno je da su
neuroni ljudskog mozga raznovrsniji:
svrstani su u 21 podvrstu, a mišjeg u 16.

„Smatramo prilično iznenađujućim što možemo mozak razmrsiti na pojedinačne ćelije, razvrstati (sekvencirati) njihove metilome i prepoznati mnoge nove tipove, zajedno s činiocima što regulišu gene, genetskim prekidačima koji čine neurone različitim jedne od drugih”, objašnjava profesor Džozef Eker, jedan od rukovodilaca istraživanja.

Početna zamisao bila je da se sazna koliko vrsta neurona postoji, i to je jedno od velikih nerasvetljenih pitanja u neuronaukama. Stručnjaci veruju da bi odgovor doveo do kudikamo temeljnijeg razumevanja razvoja i poremećaja mozga.

Drugim rečima, da se shvati šta čine dva neurona u istom području mozga koji izgledaju slično, a ponašaju se razlčito. Kao što je svaka osoba jedinstvena, svaka ćelija ili neuron se na razlie načine razlikuje od svih drugih.

Dve podvrste – crveni i zeleni, i žuti zajedno
(Salkov institut)

Klasifikacija ćelija je, inače, veoma zahtevan zadatak, potrebno je svaku sagledati s više strana i objediniti sve činjenice da bi odredilo kojoj vrsti svaka pripada. U ovom poduhvatu ustanovljeno je da su neuroni ljudskog mozga raznovrsniji: svrstani su u 21 podvrstu, a mišjeg mozga u 16. Pri tome su istraživači su otkrili jedinstvene podvrste čovečjih nerava koji do sada nisu opisani.

Rečeni nalazi su otvarili vrata dubljem razumevanju po čemu se sve ljudski izdvaja od mozgova drugih životinja. Članak u kojem su predstavljeni osvanuo je u poznatom časopisu „Sajens”. Kako je najavljeno, sledeći korak biće upoređeni obrasci aktiviranja gena zdravih ljudi i onih koji pate od pojedinih moždanih poremećaja.

Gledajući izvan oblika: DNK metilom otkriva neuronski identitet. Tipovi humanih kortikalnih neurona se raspoznaju na osnovu citozinsko-metilacijskih potpisa koje ostavljaju. Svaki tip ljudskog neurona, naime, ima poseban vid metilacije citozina.

(Šta je to metilom(i)? U genetici to je promena (modifikacija) nukleinske kiseline (DNk ili RNK) izazvanih metilacijom u ukupnoj zbirci gena (genom) organizma ili u pojedinačnoj ćeliji. A metilacija? Ona podrazumeva dodavanje metil grupe na neku podlogu ili zamenu atoma ili drupe metil grupom).

Stefan Vukašin

 

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar