PANDORINA KUTIJA

NESPREMNI ZA PANDEMIJU

208 pregleda

„Brzo širenje nekog uzročnika plućnih bolesti pretnja je velikom delu svetskog stanovništva i moglo bi da usmrti milione ljudi, a ugrožena bi bila cela planeta”, pisalo je u izveštaju iz avgusta 2019. godine.

Dok se svet bori s razornom pandemijom koronavirusa, svi zajedno činimo premalo da bismo se pripremili za buduće, možda još pogubnije pandemije, upozorio je Odbor za nadzor i praćenje globalne spremnosti (GPMB), nezavisno telo koje su osnovale Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i Svetska banka. U svom poslednjem izveštaju GPMB piše da je pandemija koronavirusa pokazala u kolikoj je meri svet bio nespreman za katastrofu ovakvih razmera, uprkos brojnim prethodnim upozorenjima o tome da su u budućnosti neizbežne slične pandemije.

„Ako ne izvučemo pouke iz borbe protiv kovida-19 i ne reagujemo na njih odgovarajućim načinima i potezima, iduća pandemija bi mogla, a bez sumnje će se pojaviti, da bude još pogubnija”.

„Pandemija kovida-19 je težak i zahtevan test pripravnosti sveta na izbijanje globalnih bolesti i pandemije”, stoji u izveštaju, pa se zaključuje da je učinjeno vrlo malo kada je u pitanju poziv koji je ovo nadzorno telo uputilo u svom prvom izveštaju prošle godine, a pre izbijanja pandemije koronvirusa. Ako ne izvučemo pouke iz borbe protiv kovida-19 i ne reagujemo na njih odgovarajućim načinima i potezima, iduća pandemija bi mogla, a bez sumnje će se pojaviti, da bude još pogubnija”, upozorava GPMB. Gro Harlem Brundlend iz GPMB i bivša direktorka SZO je tokom virtualnog predstavljanja izveštaja istakla da je odbor još pre godinu dana upozoravao da je svet loše pripremljen za suočavanje sa pandemijom.

Upozorenje iz avgusta 2019.

„Brzo širenje nekog uzročnika plućnih bolesti pretnja je velikom delu svetskog stanovništva i moglo bi da usmrti milione ljudi, a ugrožena bi bila cela planeta”, pisalo je u izveštaju iz avgusta 2019. godine. Globalna pandemija takvih razmera bila bi katastrofalna – nastala bi panika, nestabilnost i nesigurnost. Svet na to nije pripremljen”, još tada su isticali stručnjaci GPMB.


Gro Harlem Brundlend (Wikipedia)

Brundlend je rekla da smo na najgori mogući način shvatili da se ostvaruju naši najgori strahovi. Posledice kovida-19 još su pogubnije nego što smo očekivali, a aktivnosti i potezi na koje smo pozivali prošle godine još uvek nisu preduzeti”, rekla je. Izveštaj je objavljen u trenutku kada se broj smrtnih slučajeva na globalno nivou približio milionskoj cifri, a od pojave koronavirusa u Kini krajem prošle godine u svetu je gotovo 30 miliona evidentiranih slučajeva zaraze.

Panika i zanemarivanje

Bivša norveška premijerka Brundlend smatra kako je stigao trenutak da se prekine ciklus panike i zanemarivanja” nekih važnih stvari, koji je rezultirao katastrofalnim” posledicama širenja kovida-19. Odbor za nadzor i praćenje globalne spremnosti ponovo poziva svet na globalnu saradnju i vrlo važno, dugoročno izdvajanje finansija za pripravnost i prevenciju pandemija. Odbor poziva UN i SZO, međunarodne finansijske institucije poput Svetske banke da organiziraju samit o globalnoj zdravstvenoj krizi čiji će cilj biti postizanje dogovora o međunarodnom okviru kada su u pitanju spremnost i brza reakcija na hitne situacije i na osmišljavanje sistema koji bi efikasno otkrio kontrolisao izbijanje bolesti.

„Ako ne budemo ulagali u pripravnost, to će biti kao da čekamo da se avion sruši, a zatim tražimo dodatnu sigurnosnu inspekciju ili kao da čekamo da jedan grad izgori u požaru, a zatim shvatimo da nam trebaju vatrogasci”.

Aktuelni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus složio se sa koleginicom, rekavši da ulaganje u zdravlje i pripravnost na neku novu zdravstvenu pošast nije dobrotvorna delatnost. To je ulaganje u našu budućnost. Ako ne budemo ulagali u pripravnost, to će biti kao da čekamo da se avion sruši, a zatim tražimo dodatnu sigurnosnu inspekciju ili kao da čekamo da jedan grad izgori u požaru, a zatim shvatimo da nam trebaju vatrogasci”,slikovito je opisao stanje.

Istakao je da kovid-19 bez sumnje nije ni poslednja pandemija s kojom će se suočiti svet, ni poslednja globalna zdravstvena kriza”. Svaki dan koji prođe, a mi nismo ništa preduzeli, dan je koji nas približava sledećoj globalnoj zdravstvenoj krizi, bilo da je reč o nekoj bolesti, o klimatskim promenama ili prirodnim katastrofama. Sada ne znamo kada će se i kakva će biti sledeća globalna zdravstvena kriza,ali znamo da je ona neizbežna i da za nju moramoda budemo spremni”, naglasio je Gebrejesus.

(Ivor N1)

O autoru

administrator

Ostavite komentar