EKOSOFIJA

NESTAĆE MNOGE ZEMLJE

1.373 pregleda
EPA

Do pomenute 2070. godine u toj bi se situaciji moglo naći 19 odsto planete i tri milijarde ljudi.

Kako će svet izgledati 2070?

Klimatske promene mogle bi stvoriti uslove koji su gotovo nemogući za život za skoro tri milijarde ljudi, piše Financial Timese. Naime, od devet milijardi ljudi, koliko bi prema trenutnim projekcijama trebalo živeti na Zemlji u 2070. godini, čak tri milijarde mogle bi biti izložene temperaturama kakve su danas u rangu onih koje vladaju u najtoplijim delovima Sahare, navodi se u istraživanju kineskih, američkih i europskih naučnika.

U prošloj godini samo 0,8 posto površine planete imalo je srednju godišnju temperaturu od 29 Celzijusovih stepeni ili više, a na toj teritoriji živelo je samo 29 miliona ljudi. Do pomenute 2070. godine u toj bi se situaciji moglo naći 19 odsto planete i tri milijarde ljudi.Međutim, brzo delovanje te smanjenje emisija gasova „staklene baštemoglo bi prepoloviti broj populacije izložene takvim vremenskim uslovima.

Dobra vest jeste da se ti uticaji mogu uveliko smanjiti ako čovečanstvo uspe da obuzda globalno otopljenje”, rekao je koautor studije Tim Lenton, stručnjak za klimu sa Univerziteta Ekseter. Izveštaj naglašava da većina ljudi živi u vrlo uskom rasponu srednje godišnje temperature od 11 do 15 Celzijusovih stupnjeva.

Svaki stepen bitan

Naučnici su primetili da su, uptkos svim inovacijama i migracijama, ljudi uglavnom živeli u tim klimatskim uslovima nekoliko hiljada godina.Ova izrazito postojana klimatska niša verovatno predstavlja temeljna ograničenja za ono što je ljudima potrebno da prežive i napreduju”, rekao je profesor Marten Šefer sa Univerziteta Vageningen, koji je koordinisao istraživanje sa svojim kineskim kolegom Ći Xuom sa Univerziteta Nanđing.

Prema navodima naučnika, globalno otopljenje rezultiralo je porastom temperature za 1,1 Celzijusov stepen od predindustrijskog doba. Očekuje se da će doseći 1,5 stepen u roku od 20 godina, čak i u najboljem slučaju znatnog smanjenja emisija „staklene bašte”.Svaki stepen zagrevanja iznad sadašnjih iznosa odgovara otprilike jednoj milijardi ljudi koji su van normalnih klimatskih parametara”, rekao je Lenton.

Koji su scenariji?

Međudržavni panel za klimatske promene (IPCC) postavio je tri različita scenarija i tri projekcije. da bi vizuelizivao koliko će Zemlja biti pogodna za život 2070. prema ovim scenarijima, Financial Times je spojio projekcije stanovništva sa svakim klimatskim modelom i primenio ih na šest kontinenata.

Severna Amerika

Prema najekstremnijem scenariju, južne države SAD postale bi mnogo toplije do 2070, osobito one koje se graniče sa Meksičkim zalivom. Srednja Amerika bi snosila najveći teret povišenih temperatura, sa do 20 miliona ljudi koji žive na srednjim godišnjim temperaturama od 29 Celzijusovih stepeni.Veliki delovi Kanade i Aljaske ispod arktičkog kruga doživeli bi toplije uslove do 2070. Ova područja su sada uglavnom nenaseljena i predviđa se da će takva i ostati bez uračunavanja migracija.

Južna Amerika

Velika područja Amazonske prašume u Brazilu, zajedno sa okolnim zemljama Peruom, Kolumbijom i Venecuelom, do 2070. bila bi praktički nemoguća za život zbog ekstremne vrućine. Oko 59 miliona ljudi bilo bi pogođeno ovim uslovima – ili oko 12 posto predviđene populacije na kontinentu po najekstremnijem scenariju.

Evropa

Predviđa se da će Evropa biti jedini kontinent koji će izbeći srednje godišnje temperature iznad 29 Celzijusovih stepeni.Međutim, velika područja Skandinavije, istočne Rusije i zemalja koje se graniče sa Sredozemljem i dalje bi mogla očekivati porast temperatura za čak pet stepeni do 2070. prema najgorem scenariju.

Afrika

Predviđa se da će populacija Afrike doživeti eksploziju stanovništva u svim zajedničkim scenarijima socioekonomskog puta, udvostručujući se sa 1,2 milijarde na gotovo 2,4 milijarde ljudi. Podsaharska država Nigerija će verovatno postati treća najmnogoljudnija zemlja na svetu do sredine ovog stoleća, nadmašivši SAD. Njajveći grad, Lagos, trebalo bi biti najveći grad na svetu po broju stanovnika 2075. sa 61,5 miliona stanovnika na temelju srednjeg scenarija.

Oko 81 posto predviđene populacije Nigerije od oko 477 miliona patilo bi od ovih ekstremnih temperatura. To bi moglo naterati mnoštvo ljudi da migriraju, ali je vrlo teško predvideti razvoj situacije. Predviđanje stvarne veličine klimatskih migracija i dalje je izazov. Ljudi radije ne migriraju. Takođe, u delu sveta postoji prostor za lokalno prilagođavanje u granicama, ali na globalnom jugu to će zahtevati brzo podsticanje ljudskog razvoja”, rekao je Šefer.

Azija

Predviđa se da će azijska populacija narasti na više od pet milijardi do 2070, a veliki broj zemalja iskusiće srednje godišnje temperature veće od 29 Celzijusovih stepeni. Najgore bi bila pogođena Indija, s populacijom koja bi mogla doseći 1,6 milijardi, od kojih bi više od polovine doživelo ovu ekstremnu vrućinu.Gotovo celi Ujedinjeni Arapski Emirati i Kambodža postali bi gotovo nemogući za život, uključujući gusto naseljena područja južnog Vijetnama i istočnog Pakistana.

Okeanija

Ekstremna vrućina Okeanije bila bi ograničena na uglavnom nenaseljena područja Papue Nove Gvineje i severne Australije, pri čemu bi većina stanovništva Australije ostala pretežno smeštena uz južnu i istočnu obalu.Dok je Šefer povukao paralele u potrebi rešavanja klimatskih promena sa odgovorom na pandemiju bez presedana, istakao je da neće biti olakšanja nakon što se velika područja planete zagreju do teperatura koje se jedva mogu preživeti.

Ne samo da bi to imalo razorne neposredne učinke nego ostavlja ljude manje sposobnima da se nose s budućim krizama poput novih pandemija. Jedina stvar koja može sprečiti ovo jeste brzo smanjenje emisije ugljenika”, rekao je.

Prestati krčenje šume

Podsetimo, svjetski lideri okupili su se u Glazgu na jednoj od možda i najvažnijih konferencija u povijesti. Jedno od obećanja jeste da će se do kraja decenije zaustaviti i preokrenuti trendove u krčenju šuma i degradaciji tla, što bi trebalo uticati na štetne emisije gasova. To će biti podržano s 19 milijardi dolara javnog i privatnog novca.

Deklaracija o korišćenju šuma i zemljišta pokrivaće ukupne površine veće od 13 miliona kcadratnih milja, a zajedničku izjavu na konferenciji o klimatskim promenama Ujedinjenih naroda (COP26), pored ostalih, podržali su Brazil, Indonezija i Demokratska Republika Kongo, na čijim teritorijima se nalaze velika prostranstva tropskih kišnih šuma.

Šta je još dogovoreno?

Ulagači, koji upravljaju imovinom vrednom oko 8.700 milijardi dolara, takođe su se obavezali da će do 2025. prestati da ulažu u aktivnosti povezane s krčenjem šuma, što se odnosi i na proizvodnju govedine, palminog ulja, soje i pulpe.Pet zemalja, uključujući Britaniju i Sjedinjene Države, i grupa globalnih dobrotvornih organizacija, obavezali su se da će obezbediti 1,7 milijardi dolara za potporu autohtonom stanovništvu u očuvanju šuma i jačanju njihovih prava na zemljište.

Najvažniji cilj konferencije u Glazgovu jeste doniti odluke kojima bi se porast temperature zadržao na maksimalno 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijsko razdoblje, pri čemu naučnici kažu da će šume i takozvana rešenja utemeljena na prirodi” biti od vitalnog značaja za postizanje tog cilja.Prema podacima projekta Biomass Carbon Monitor, šume su od 2011. svake godine uklonile oko 760 miliona tona ugljenika, kompenzirajući oko osam posto emisija ugljen-dioksida iz fosilnih goriva i cementa.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar