TREĆI SMER

NEZNANOM DOKTOR(AT)U

6.123 pregleda

Ličio bi na obelisk, načinjen od ukoričenih doktorata i poređanih jedan na drugi. Za početak od dvestotinak, koliko ih je nedavno pomenuto na sednici Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje.

stanko-stojiljkovic

Stanko Stojiljković

Nekada smo poštu odavali neznanom junaku. Vremena su se promenila. Kao u pesmi Đure Jakšića „Otac i sin”.

Sada bi, bogme, valjalo podići spomenik neznanom doktor(at)u. (Kratka imenica u zagradi, koja je pristigla u srpski jezik, ne čita se zbog uvredljivog tumačenja). Kako bi on izgledao?

Da se država ne izlaže trošku,
a ispoštuje preporuka univerzitetske
profesorke koja je rekla da sumnjive doktorate treba ozakoniti.
Kao što se to čini sa divljom gradnjom!

Ličio bi na obelisk, načinjen od ukoričenih doktorata i poređanih jedan na drugi. Za početak od 103, koliko ih je nedavno pomenuto na sednici Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje.

Da se država ne izlaže trošku, a ispoštuje preporuka univerzitetske profesorke koja je rekla da sumnjive doktorate treba ozakoniti. Kao što se to čini sa divljom gradnjom! (A krajem prošle godine data je uzbuna da je na privatnim fakultetima sporno, čak, 2.000 doktorata).

I sa mašnicom (Vikipedija)

Za takvu domišljatost Srbija je dužna da je zvanično kandiduje za Nobelovu nagradu. Za IG Nobela, svakako.

I tako, ispred sedišta svakog univerziteta u zemlji po jedan podsetnik na beščašće u kojem svi iz akademske zajednice učestvuju. Svejedno da li su umešani ili nisu u ovu sramnu rabotu.

Ali avaj, u čudu se nađe i stari amidža. Vekovima smo veličali junašstvo (čitaj: dostojanstvo), a danas blagoutrobije (vidi u „Vujakliji”).

Koliko bi bila visoka obeležja neznanom doktor(at)u? Razmislite sami, pa nas obavestite. Mala pomoć prijatelja: u Kapetan-Mišinom zdanju 2014. visoka naučna zvaničnica obelodanila je da će se u godinama koje dolaze pojaviti oko 3.000 doktorata niotkuda!

Ne daju akademci (i akademici) na sebe, zaštićeni su visokoškolskom autonomijom k`o beli medvedi. Iznad su ustava i iznad zakona. Čak ni resorni ministar ne sme da je tumači, sve i da to hoće, a kamoli da kroči u taj „sveti zabran”.

Koliko bi bila visoka obeležja neznanom doktor(at)u? Razmislite sami, pa nas obavestite. Mala pomoć prijatelja: u Kapetan-Mišinom zdanju 2014. visoka naučna zvaničnica obelodanila je da će se u godinama koje dolaze pojaviti oko 3.000 doktorata niotkuda.

Ako ste pomislili da je nastalo utrkivanje ka govornici da bi se iskazalo vlastito mišljenje, pogrešili ste. Osim usamljenog glasa preko Save i Dunava. Ostali autonomni akademci svečano su otćutali.

O autoru

Stanko Stojiljković

6 komentara

  • (A krajem prošle godine data je uzbuna da je na privatnim fakultetima sporno, čak, 2.000 doktorata).

    Ove cifre govore da je inflacija doktorata pokazatelj svega onog što se dešava u rđavo vođenoj akademskoj politici. Kako bi Lekari (ne doktori) slikovito rekli – temperatura u društvenom organizmu signalizira da nešto nije u redu. Postoje lekovi za njeno otklanjanje, ali nema trajnog izlečenja bez otklanjanja skrivenih uzroka. U stvari i ti su doktorati – KO BAJAGI 🙁
    Najbolji lek je ona narodna – Ljutu travku na ljutu ranu !

  • Otuda tumačenje prirodnih zakona poprima slobodu kakvu ima tumačenje „društvenih Zakona!“. I očigledno, konfekcijska proizvodnja obezbeđuje jevtina odela iako znamo da (tunica non capit monacum) odelo ne čini čoveka !

  • Vrlo je jednostavno razdvojiti žito od kukolja kada je u pitanju vrednovanje doktorata. Po definiciji doktorat je originalni doprinos znanju u nekoj akademskoj oblasti. Da bi znanje bilo originalno iza njega mora da stoji akademski mentor sa dokazanom reputacijom. Student doktorand po definiciji ne može imati reputaciju jer tek započinje naučnu karijeru. Funkcija akademskog mentora je da od studenta doktoranda, mladog istraživača bez reputacije, napravi profesionalnog istraživača koji će moći da se takmiči na međunarodnom tržištu istraživačkog rada.

    Koje kriterijume treba da ispunjava akademski mentor? Ili da iza sebe ima radove objavljene u časopisima sa reputacijom u kojima se primjenjuju standardni principi recenzije poznati po engleskoj frazi “peer review”. Ili prethodno dokazanu reputaciju na polju patenata. Ili reputaciju u oblastima muzike, filma, umjetnosti itd.

    Doktorat koji ne prelazi prag objavljivosti po standardnoj formuli “peer review”, ili ne vodi ka nekom patentu, ili značajnom pomaku u nekoj istraživačkoj oblasti, ili značajnom umjetničkom, filmskom ili muzičkom djelu vjerovatno ne vrijedi papira na kome je napisan.

    Sve zemlje koje drže do sebe imaju jasno definisanu nacionalnu politiku doktorskih studija. Bez jasne i poštene regulative u ovom domenu Srbija rizikuje zatiranje akademske pameti.

  • Sramotno je kako se poslednjih godina dolazi lako do doktorata. To je rezultat pogrešne interpretacije „Bolonje“, u koju smo ušli sa glavom u pesku, ali i naglog snižavanja cene uspešnog naučnog rada, gde se koriste ne samo drugarske veze i prijateljstva, nego čak i doslovno prepisivanje (plagiranje) tuđih naučnih radova. Ako ovako nastavimo Srbija će stvarno doći na Ginisovu listu rekorda po svojoj nazovi pameti. (Poznato mi je doslovno prepisivanje diplomskih studentskih radova, čemu je profesor-mentor davao podršku, a poznato mi je prepisivanje tuđih tekstova u univerzitetske udžbenike – što je pismeno potvrđeno od nekoliko „korišćenih“ pisaca -, ali je sam univerzitet slučaj zataškavao preko svojih nazovi objektivnih komisija koje su navodile da „iako je bilo plagiranja, to nije povećalo vrednost udžbenika“! A poznat mi je i slučaj nagodbe plagijatora i plagiranog autora: neka plagijator snosi troškove novog izdanja plagiranog udžbenika, pa će plagirani profesor oćutati! Eto šta se sve dešava u našoj „nauci“!)

  • Stanko sveka ti čast na otvaranjiu ove bolne i za SrbijuTesle, Pupina, Milankovića, Boškovića, ovo je sramota, šta se radi. Ovo su doktorati „KO BAJAGI“

  • Vrag je odneo đavola: kako država ne zna da će uskoro 3.000 doktorirat? To je autor kolumne napisao, ne navodeći ime „visoke naučne zvaničnice“. Možemo li da znamo ko je ona i ko je tada bio ministar za nauku? Hoće li iko pokušati da razmrsi ovaj „gordijev čvor“? Malnete svakodnevno doktorira poneki političar, a sve češće i novinar. Kuda to vodi?

Ostavite komentar