SKLAPANJE PAMĆENJA

NIJE ČOVEKOV PREDAK

341 pregleda
Ilustracija

Pronađen kameni alat star tri miliona godina (najstariji ove vrste), ali ga verovatno nisu pravile naše daleke preteče.

Arheolozi su otkrili kameno oruđe na lokalitetu u jugozapadnoj Keniji koje bi moglo da bude staro do tri miliona godina, što ga čini najstarijim ove vrste.Ono što dodatno iznenađuje, alati su pronađeni pored fosila hominina Paranthropus-a, koji nije predak modernih ljudi.Otkriće potvrđuje pretpostavku da su hominini van našeg roda Homo, takođe, koristili kameno oruđe. Ujedno, ono pomera razdoblje Oldovanske tehnologije – tradicije izrade alata u istočnoj Africi iz ranog paleolita – za stotine hiljada godina u prošlost

Alati i zubi iz Njajange bili su u sedimentima starim između 2,6 i 3 miliona godina. Tomas Plamer sugeriše da bi alati mogli da budu iz gornjeg kraja tog opsega, stari oko 2,9 miliona godina. Pređašnje otkrivene Oldovanske alatke, koje su važile za najstarije, bile su stare 2,6 miliona godina, a otkrivene su u regionu Afar u Etiopiji, više od 1.200 kilometara severno.

Paleoantropološkinja Ema Fajnston, pomoćnica kustosa u Prirodnjačkom muzeju u Klivlendu (Ohajo), kaže da je pre mnogo godina sugerisano da je Paranthropusmožda koristio alat.Ali ideja nije dobro prihvaćena, delom zato što se smatralo da su Homo hominini – koji su definitivno koristili kameno oruđe – pametniji, i zato što su Paranthropusi imali velike zube i vilice, pa je zaključeno da im možda za obradu hrane nije bio potreban alat.Ali sa novim otkrićem, sada se svi predomišljaju”, kaže Fajnstonova, koja je bila deo tima od 2014. do 2022. godine na Njajangi, arheološkom nalazištu u jugozapadnoj Keniji na obali jezera Viktorija.

Nalazište najstarijeg kamenog oruđa (SWNS/Profimedia)

Tamo postoji veliki prirodni amfiteatar ispunjen kamenim oruđem – uglavnom napravljenim od stena kao što su kvarc i riolit – i fosilizovanim kostima životinja koje su jeli rani hominini. Alati uključuju oštre komade za seckanje i struganje; kamena jezgra, ili izvorni materijal, od kojeg su napravljeni.

Tehnološki proboj

Istraživački tim, predvođen Tomasom Plamerom, na ovoj lokaciji identifikovao je više od 300 Oldovan alatki tokom skoro 10 godina; 2019. godine otkrili su i zub Paranthropus-a. Još jedan zub druge jedinke Paranthropus-a otkopan je usred fosilizovanih razbacanih i iskasapljenih kostiju nilskog konja.Većini istraživača koja je mislila da je Paranthropus za jelo koristio samo svoje čvrste zube i vilice kažem:Evo imate Paranthropus-a otkrivenog zajedno sa kamenim alatima i iskasapljenim nilskim konjem”, kaže Plamer, profesor antropologije na Kvins koledžu Gradskog univerziteta Njujorka i glavni autor studije objavljene danas u časopisu Science.

Istraživači ne mogu da budu sigurni da je Paranthropus napravio i koristio ove alate, jer su hominini iz drugih rodova – kao što je Homo habilis– takođe posećivali oblast Njajanga. Alati i zubi iz Njajange bili su u sedimentima starim između 2,6 i 3 miliona godina. Plamer sugeriše da bi alati mogli da budu iz gornjeg kraja tog opsega, stari oko 2,9 miliona godina.Pređašnje otkrivene Oldovanske alatke, koje su važile za najstarije, bile su stare 2,6 miliona godina, a otkrivene su u regionu Afar u Etiopiji, više od 1.200 kilometara severno. Iako su neke starije kamene alatke, koje datiraju pre 3,3 miliona godina, otkopane na jednom mestu u severozapadnoj Keniji, razvoj manjih i lakših alata Oldovana bio je tehnološki prodor.

Uprkos svom grubom izgledu, Oldovanski alati postali su rasprostranjeni širom Afrike, pa čak i van nje, a pravili su se i koristili više od milion godina od strane različitih vrsta Homo.Oldovan alati su zaista važna tehnologija”, ističe dotični profesor arheologije. To je istaknuto i kroz prostor i kroz vreme.”On se nada da bi budući nalazi fosila Paranthropus-a mogli da učvrste ideju da je ovaj ne-Homo hominin možda napravio oruđe. Štaviše, nekoliko kasnijih lokacija na kojima su otkriveni fosili Paranthropus-a u blizini kamenih oruđa moraće da se pregledaju iznova: Možda je Paranthropusstvorio oruđe, a ne Homo.

Ubijanje nilskih konja

Još jedan zanimljiv aspekt otkrića iz Njajange je da su hominini u to vreme ubijali nilske konje, kaže Bernard Vud, paleoantropolog sa Univerziteta Džordž Vašington u Vašingtonu, koji nije bio uključen u studiju.Neki istraživači sugerišu da se ubijanje tako velikih životinja dogodilo mnogo kasnije, nakon što su hominini postali veći i veštiji u lovu.Niko ne kaže da su lovili ove velike životinje, možda su naišli na njih dok su umirale i shvatili da mogu da iskoriste njihovo meso i kosti”, podseća on.

Ljudski evolucioni biolog Nil Rouč sa Univerziteta Harvard, koji nije bio uključen u studiju, dodaje da čovekoliki majmuni i majmuni, poput kapucina, prave kameno oruđe, pa bi se moglo očekivati da su i neki ne-Homo hominini koristili takve predmete.

Ilustracija (S. E. Bailey, Homa peninsula paleoanthropology project/SWNS/Profimedia)

(Nacionalna geografija)

O autoru

administrator

Ostavite komentar