SKLAPANJE PAMĆENJA

NOVA DOMOVINA ČOKOLADE

250 pregleda
PJ Hamel

Analize tragova kakaoa na keramičkim posudama starim 5.300 godina su pokazale da najraniji sastojak potiče iz Ekvadora.

Smatralo se da je čokolada prvo nastala u Meksiku i Centralnoj Americi. Međutim, naučnici su pronašli dokaze koji ukazuju na to da su drevni ljudi pili kakao u Ekvadoru pre najmanje 5.300 godina. Tragovi kakaoa pronađeni su na keramičkim posudama na drevnom ceremonijalnom mestu na lokalitetu Santa Ana-La Florida.

Ovo otkriće objavljeno je u časopisu Naturfe Ecology and Evolution. Tim međunarodnih istraživača predvođen je arheolozima Sonjom Zarilo i Majklom Blejkom sa Univerziteta Britanske Kolumbije. Grupa naučnika je istražila najranije dokaze o kakaou i time su saznali da je čokoladno drvo pripitomljeno najmanje 1.500 godina ranije. I znatno južnije nego što se mislilo.

„Naši nalazi podržavaju hipotezu da je Theobroma cacao pripitomljen u Južnoj Americi najmanje 1.500 godine pre nego što je prenet u Centralnu Ameriku i Mezoameriku”.

Poznato da je kakao ili seme tropskog zimzelenog drveta zauzelo istaknuto mesto u kulturama Olmeka i Maja u Mezoamerici. Dugo su istraživači pretpostavljali da se pripitomljavanje i rana upotreba ove biljke dogodila pre oko 3.900 godina u Centralnoj Americi. A da se praksa pravljenja čokolade proširila na jugozapad SAD oko 1000. godine nove ere. Nova studija DNK kakaoa dala je druge odgovore. Pića pravljena od Theobroma spp. bila su sastavni deo gotovo svih društvenih i ritualnih događaja među Astecima i njihovim savremenicima.

Predmeti koji sadrže dokaze pripitomljenog kakaoa (Zarrillo et al. 2018, fig. 2)

Kakao je bio jedna od najcenjenijih roba u Mezoamerici u 16. veku. Evropljani su počeli da cene ovaj napitak (chocolatl – čokoladu na jeziku Asteka), što je dovelo do moderne industrije čokolade.U pretkolumbovskoj Mezoamerici, seme kakaoa je sušeno, mleveno i pravljeno u razne kašice i pića (ali ne i čvrstu čokoladu) kombinovanjem različitih sastojaka i aroma. Kakao je bio ekonomski i politički važan jer je seme bilo ključna roba u trgovini. Uzgajao se na velikim plantažama. Korišćen je kao plaćanje danka i valuta.

Razni čokoladni napici, a posebno penasta pića od kakaoa imali su istaknutu ulogu u ritualima, gozbama i u konzumiranju kod elite. Za njihovu pripremu, skladištenje i serviranje korišćene su specijalizovane posude. Drveće kakaoa, mahune, seme i pića su, takođe, bili intimno povezani sa njihovim mitovima i bogovima. O kakaou se zna vekovima unazad. O njemu se beležilo, posebno u Drezdenskom kodeksu Maja i u Madridskom kodeksu, na keramičkim posudama i simbolizovalo u astečkim rezbarijama i crtežima.

Santa Ana-La Florida (SALF) je najranije poznato arheološko nalazište kulture Majo-Činčipe, koja je postojala na vvisoravni Ekvadora od oko 5500-1700. godine p.n.e. Drevno naselje se nalazi u ekološki tranzicionoj zoni ili tipu područja gde arheolozi često pronalaze dokaze o prvom pripitomljavanju biljaka i životinja.

Ostaci ceremonijalnog kompleksa (C. Lanaud, CIRAD)

Na ovom lokalitetu, koji se iskopava od 2002. godine, pronađeni su ostaci kukuruza, pasulja, manioke, slatkog krompira, čili papričica i kakaoa. Naravno, i predmeti materijalne kulture poput keramike, kamenih činija i nakit. Naselje Santa Ana-La Florida je verovatno bilo ceremonijalni centar, sa nekoliko desetina malih zgrada smeštenih oko centralnog trga.

„Do sada je postojala dugotrajna ideja da je čokolada prvo nastala u Meksiku i Centralnoj Americi”, rekao je arheolog Majkl Blejk u studiji.Reč „čokolada” je evropska interpretacija reči Maja za „gorku vodu”opis ritualnog pića pripremljenog od fermentisanog i pečenog pasulja sa čokoladnog drveta (Theobroma cacao).

„Da bismo testirali prisustvo ostataka Theobroma cacao u SALF-i, analizirali smo artefakte iz grobnica, sa đubrišta, potopljenog poda trga, naslaga građevinskog otpada i ceremonijalnog ognjišta”, uključijući „keramičke posude, ćupove i flaše, a i kamene zdele, žrvnjeve i jedan tučak”, napisali su istraživači u naučnom radu.

Priprema i ispijanje kakaoa kod drevnih Maja-mural u piramidi Kalakamul u Meksiku (Carracaso Vargas et al. 2009, fig. 3)

Kakao (Theobroma cacao L.) je važna ekonomska kultura, ali su studije o istoriji njegovog pripitomljavanja i rane upotrebe ograničene. Međutim, genomska istraživanja pokazuju da je najveći diverzitet T. cacao-a u gornjoj amazonskoj oblasti severozapadne Južne Amerike. Time je studija ukazala na ovaj region kao na početno mesto pripitomljavanja.

Istraživači su, takođe, istakli da su „ove biljke vrlo verovatno služile kao važan izvor hrane, pića, lekova, stimulansa i za upotrebu u ceremonijama u Santa Ana-La Floridi”, a i da je ovo dokaz o ranoj razmeni društveno i ekonomski važnih biljaka, tehnologija i ideja između dva kontinenta”.

(Sve o arheologiji)

O autoru

administrator

Ostavite komentar