MEĐU IZMEĐU

NOVI LED KOJI SE SAVIJA

183 pregleda

Kad se uzgaja u sićušnim nitima, led se može savijati i vraćati u svoj prvobitni oblik. Ta mikrovlakna predstavljaju najfleksibilniji oblik leda ikad napravljen, otkriva nova naučna studija.Većina leda u čijem je sastavu voda, ekstremno je rigidna i krhka te se lako lomi pri pokušaju da ga se savije. No, da jedan duguljasti kristal leda može biti daleko fleksibilniji, otkrio je tim kineskih naučnika sa Univerziteta Džeidžang u Kini.

Limin Tong i njegove kolege iskoristili su tu činjenicu da proizvedu najfleksibilniji vodeni led dosad, čija je fleksibilnost vrlo blizu teoretskog limita.Ledena vlakna napravili su koristeći vodenu paru vođenu cevčicama u malenu komoru čiju su temperaturu držali na -50 stepeni Celzijusa. Električno polje u toj komori privlači molekule vode na iglicu napravljenu od volframa, gde se kristališu u oblik vlakana debljine nekoliko mikrometara ili tanje.

Nakon toga su ohladili ledena vlakna više, na temperaturu između -70 i -150 stepeni i izmerili njihovo elastično naprezanje. Otkrili su da su ta vlakna elastičnija od bilo koje strukture vodenog leda dotad testirane. Neka od tih vlakana mogla su se saviti gotovo do formiranja kruga, a nakon popuštanja sile, sva su se odmah vratila u prvobitan izduženi oblik.Ledena vlakna koja su proizveli imala su 10,9 posto elastičnog naprezanja, nasuprot 0,3 posto koliko je dotad zabeleženo kod drugih merenih oblika vodenog leda. Teorijski limit elastičnog naprezanja leda iznosi između 14 i 16,2 odsto, tako da su se kineski naučnici poprilično približili toj granici.

Tong i njegov tim pobliže su proučili napravljene ledene niti i uočili su prisutnost još jednog oblika leda koji je gušći od leda koji je činio većinu tih vlakana. Naprezanja na savitljivom delu leda tih vlakana mogla su dovesti do te transformacije u strukturi leda, što znači da bi ta vlakna potencijalno mogla pomoći u razumevanju kako takve transformacije zapravo funkcionišu.Tako proizvedena ledena mikrovlakna su izuzetno transparentna i mogla bi se koristiti za prenos svetlosti, no to nije praktično jer su temperaturni zahtevi takvi da bi čitavu stvar bilo teško izvesti. Zasad sve ostaje na testiranju fizičkih karakteristika leda laboratoriji.Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu Science.

(Izvor Zimo)

O autoru

administrator

Ostavite komentar