DARVINOVA NIT

ODAKLE POTIČE KOLUMBO

179 pregleda

Nepoznanica u vezi s poreklom poznatog moreplovca i tragača mogla bi se rešiti za pet meseci jer su međunarodni naučnici nedavno počeli s analizom njegovih DNK ostataka, nadajujući se da identifikovati korene dotične istorijske ličnosti.

Da li je Kristofor Kolumbo bio doista iz Đenove, današnje Italije? Ili je bio Španac? Ili je, kao što ukazuju druge pretpostavke, bio Portugalac, možda Grk ili čak Poljak?Nepoznanica u vezi s poreklom poznatog moreplovca i tragača mogla bi se rešiti za pet meseci jer su međunarodni naučnici nedavno počeli s analizom njegovih DNK ostataka, nadajujući se da identifikovati korene dotične istorijske ličnosti.Zaključak analize očekuje se u oktobru.

O ranim godinama slavnog moreplovca iz 15. veka zna se malo. Važan napredak u stvaranju kompletnijeg profila tragača koji je umro pre 515 godina učinjen je 2003. kada su DNK analize potvrdile da su kosti pokopane u grobnici u seviljskoj katedrali doista Kristifora Kolumba.No, posle tog nalaza je grupa istraživača sa Univerziteta u Granadi, skoja provodi istraživanja, zaustavila istragu. Razlog je bio što ondašnja tehnologija vezana za DNK nije bila precizna, ni verodostojna, a zahtevala je veliku količinu genetičkog materijala.

Ti ostaci biće poslati na genetičku identifikaciju u laboratorije u Rimu i Firenci u Italiji i u laboratorije u Meksiku i SAD, mada se istraživanje usmerava iz Granade.

U međuvremenu je nauka napredovala velikim koracima. Hoze Antonio Lorente, profesor medicinske forenzike sa Univerziteta u Granadi, kaže da je došlo do radikalnog poboljšanja” u DNK analizi, pa je sada moguće analizirati jako male fragmente uzoraka.Primio sam desetke agresivnih elektronskih poruka u kojima su me pitali zašto smo zaustavili istraživanja. Tražili su da otkrijem tajnu Kolumbovog porijekla”, rekao je rukovodilac projekta Hoze Antionio Lorente na onlajn konferenciji za medije.Da smo barem još pre 16 godina to mogli ustanoviti, ali tada nismo imali potrebnu tehnologiju. Nauka nije nauka ako ne ispunjava maksimalno potrebne uslove.

Istraživači trenutno ispituju četiri komadića Kolumbove kosti, sedam koštanih ostataka na zubu njegovog sina Hernanda, a takođe i desetak fragmenata kosti njegovog brata Dijega, koji su u lošem stanju.Ti ostaci biće poslati na genetičku identifikaciju u laboratorije u Rimu i Firenci u Italiji i u laboratorije u Meksiku i SAD, mada se istraživanje usmerava iz Granade.

„Postupak rada će tako biti nezavisan. Neće biti povezanosti među tim laboratorijima da bi se sačuvala objektivnost nalaza. Kada svi završimo s radom, iznećemo na sto zaključke”, objasnio je Lorente.On veruje u opšteprihvaćenu pretpostavku prema kojoj je Kristifor Kolumbo bio Đenovljanin, ali dodaje da je cilj projekta rešavanje nekih zagonetki i kontradikcija” u istorijskoj priči i dobijanje što je moguće veće količine informacija da se više ne bi moglo raspravljati” o poreklu Kristofora Kolumba.

Kristifor Kolumbo je umro 20. maja 1506. i bio pokopan u samostanu u španskom gradu Valjadolidu, iako je navodno tražio da bude sahranjen u Americi. Iz Valjadolida su mu ostaci premešteni najpre u Sevilju, pa u Dominikansku Republiku, zatim na Kubu i na kraju ponovo vraćeni u Sevilju.

Kao uvod u taj posao, Univerzitet u Granadi je u nedavno ugostilo naučnike, što je rukovodilac projekta nazvao prvim svetskim sastankom Kolumbovih istraživača”, koji su izneli razne hipoteze o poreklu slavnog moreplovca.Prekookeanska putovanja u ime španske monarhije od 1492. do 1504. godine otvorila su vrata evropskoj kolonizaciji Amerika, koje su Evropljani tada nazivali Novim svetom”.

Kristifor Kolumbo je umro 20. maja 1506. i bio pokopan u samostanu u španskom gradu Valjadolidu, iako je navodno tražio da bude sahranjen u Americi. Iz Valjadolida su mu ostaci premešteni najpre u Sevilju, pa u Dominikansku Republiku, zatim na Kubu i na kraju ponovo vraćeni u Sevilju.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar