PANDORINA KUTIJA

ODLIKE DUŽEG KOVIDA

165 pregleda

Epidemiolozi po dosadašnjim iskustvima zaključuju da kovid može zahvatiti gotovo svaki telesni organ, ali ne znaju uzrokuje li simptome produženog kovida neposredno virus ili su oni posledica stresa i traume koje infekcija sa sobom nosi.

Koji su simptomi produženog kovida?

Studije su pokazale da svaka deseta osoba koja je obolela od kovida razvije simptome duge manifestacije bolesti, no formalne dijagnostičke smernice za potvrdu dugog kovida još nisu sastavljene. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i neke druge zdravstvene ustanove rade na tome, ali dok se smernice ne sastave, svako ko je zabrinut za svoje zdravlje zasad je osuđen na to da se sam raspita o svojim simptomima i da o njima porazgovara sa svojim lekarom.

Naime, simptomi su različiti i nalik su drugim bolestima, pa ni lekarima nije lako da ih precizno definišu. Epidemiolozi po dosadašnjim iskustvima zaključuju da kovid može zahvatiti gotovo svaki telesni organ, ali ne znaju uzrokuje li simptome produženog kovida neposredno virus ili su oni posledica stresa i traume koje infekcija sa sobom nosi. Ovo je desetak poznatih načina kako na pacijente može uticati produženi kovid:

Magla u glavi – svaki peti pacijent iskusio je maglu u glavi” šest meseci nakon prebolelog kovida, i to nezavisno odtoga da li je bio hospitalizovan ili nije. Pokazala je to metaanaliza 51 studije o kovidu. Magla u glavi se pojedincima kao skup simptoma različito manifestuje. Najčešće je to kombinacija problema s kratkotrajnim pamćenjem, koncentracijom ili poteškoća u pronalaženju reči u toku razgovora.

Umor – šezdeset odsto hospitalizovanih pacijenata oseća umor u mišićima i slabost i šest meseci nakon kovida, pokazala je opsežna kineska studija. I prethodno spomenuta magla u glavi i umor odlike su sindroma kroničnog umora.

Problemi sa spavanjem – svaki peti pacijent ima probleme sa spavanjem šest meseci nakon bolesti, takođe je pokazala metaanaliza 51 studije.

Kratkoća daha i uporan kašalj – ovo su uobičajeni simptomi koji se javljaju od mesec dana do pola godine nakon prebolenog kovida, pokazala je studija sprovedena na 73 hiljade američkih ratnih veterana.

Srčani problemi – lupanje srca i aritmija su, takođe, uobičajeni simptomi šest meseci nakon kovida, pokazala je ista studija. Takvi pacijenti ujedno imaju povišen rizik od napredovanja bolesti srca, miokarditisa, ateroskleroze i krvnih ugrušaka pola godine nakon bolesti.

Neurološki simptomi – od njih pati trećina pacijenata koji se nose s produženim kovidom. U njih spadaju i poremećaji raspoloženja poput teskobe i depresije.

Gubitak mirisa – kod otprilike trećine onih koji su s kovidom izgubili oset mirisa on se nije vratio tokom dva ili više meseci, pokazala je manja američka studija.

Problemi s varenjem – po jednoj kineskoj studiji, više od 40 posto hospitalizovanih pacijenata tri meseca nakon primarne infekcije osećalo je probleme s gubitkom apetita, mučninom, želudačnim refluksom i prolivom.

Pritisak u prsima i bol u zglobovima – ovo je najčešći problem jer se javlja kod 90 postotaka osoba koje pate od dugačkog kovida, pokazala je studija objavljena u decembru. Nekima od njih simptomi su trajali do sedam meseci.

Dijabetes i bolesti bubrega – po studiji urađenoj na američkim ratnim veteranima, produženi kovid nosi 39 procenata veći rizik od razvoja dijabetesa tokom šest meseci nakon infekcije. Povišen je rizik i od razvoja akutne bolesti bubrega.

Ostali simptomi – pacijenti koje muči dugi kovid prijavili su i ostale simptome koje naučnici još nisu potvrdili većim studijama, a radi se o značajnijem gubitku kose, kožnom osipu, neurednim i bolnijim menstruacijama ili o tinitusu (zujanju u ušima).

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar