DARVINOVA NIT

OTISAK USPRAVLJANJA

231 pregleda
Wikipedia

Tragovi stopala stari 3,6 miliona godina otkrivaju važne činjenice u povesti čoveka.

Pet fosilnih otisaka u vulkanskom pepelu pre 3,66 miliona godina u Tanzaniji daju naučnicima novi uvid u ljudsku evoluciju i uspravan hod pokazujući da je njegovo poreklo zapetljanije nego što se dosad znalo. Naučnicisu upravo objavili da je novo temeljno ispitivanje tragova, gotovo pola stoleća nakon njihovog prvobitnog otkrića, pokazalo da ih nije napravio medved, kako se nekada verovalo, nego hominini – drugim rečima, vrsta u ljudskoj lozi, možda i nepoznata.Oni pokazuju znatiželjan hod, dodajući misteriju.

Studija je utvrdila da su različite tragove u Laetoliju, napravljene u razmaku od nekoliko dana, sati ili možda minuta, u istom sloju pepela stvorile dve različite vrste hominina.

Hodanje na dve noge obeležje je čovečanstva, ali naučnici još sastavljaju delove slagalice o tome kako i kada je počelo.Staza je pronađena 1976. na nalazištu zvanom Laetoli – severozapadno od kratera Ngorongoro u severnoj Tanzaniji – oko 1,6 kilometara od dve grupe fosilnih otisaka pronađenih dve godine kasnije. Oni pronađeni 1978. pripisani su vrsti Australopithecus afarensis, homininima čiji je primer poznati kostur otkriven u Etiopiji nazvan Lusi.

Dve vrste hominima

Studija je utvrdila da su različite tragove u Laetoliju, napravljene u razmaku od nekoliko dana, sati ili možda minuta, u istom sloju pepela stvorile dve različite vrste hominina.Paleoantropološkinja Eli Meknat sa Heritage College of Osteopathic MedicineUniverziteta Ohajo, rukovodilac studije objavljene u časopisu Nature, primetila je da staze u Laetoliju predstavljaju najstariji nedvosmisleni dokaz dvonožnog kretanja u ljudskom fosilnom zapisu.

„Staza se sastoji od pet uzastopnih otisaka stopala. Ali leva noga prelazi preko desne i obratno. Još nismo sigurni šta to znači.

„Postojala su najmanje dva hominina koji su hodali različito na različito oblikovanim stopalima u tom trenutku naše evolucione povesti, što pokazuje da je sticanje veštine hodanja bilo manje linearno nego što mnogi misle”, rekao je paleoantropolog i koautor studije Džeremi Desilva sa Darmut kolea. Drugim rečima, kroz našu istoriju postojali su različiti evolucioni eksperimenti kako hodati na dve noge.”Otisci stopala pronađeni 1976. i ponovo iskopani 2019. imali su različite osobine od onih pronađenih 1978, posebno hod koji se naziva ukrštenim korakom.

Unakrsni korak

„Staza se sastoji od pet uzastopnih otisaka stopala. Ali leva noga prelazi preko desne i obratno. Još nismo sigurni šta to znači”, rekao je Desilva.Unakrsni korak se ponekad događa kod ljudi kada hodamo po neravnom terenu. Možda to objašnjava taj čudan hod. Ili je možda samo ovaj pojedinačni hominin hodao na neobičan način. Ili je možda nepoznata vrsta hominina bila prilagođena hodanju na ovaj način.

Hodanje na dve noge zahtevalo je anatomske promene, posebno u stopalima, nogama, kukovima i kičmi, koje su evoluirale mnogo pre nego što se naša vrsta, Homo sapiens, pojavila pre više od 300.000 godina.

Na temelju otisaka stopala naučnici procenjuju da je biće koje ih je napravilo bilo samo nešto više od metra, hodalo je udaranjem pete o tlo i imalo je nožni prst koji je lagano strčso u stranu, iako ne baš kao kod šimpanze.Desilva je rekao da naučnici mogu samo nagađati o drugim aspektima izgleda i ponašanja ovog hominina i da li je već identifikovan – kao što su Kenyanthropus platyops ili Australopithecus deyiremeda– ili je još nepoznat.Ljudska loza se odvojila od loze šimpanze pre otprilike šest do sedam miliona godina.

Presudan u razvoju

Presudan trenutak bio je kada su naši preci usvojili uspravno hodanje na dve noge, možda se prilagodivši životu u afričkoj savani.Hodanje na dve noge zahtevalo je anatomske promene, posebno u stopalima, nogama, kukovima i kičmi, koje su evoluirale mnogo pre nego što se naša vrsta, Homo sapiens, pojavila pre više od 300.000 godina.

Nalazište Laetoli je travnata površina s drvećem bagrema, a žirafa i zebri ima u izobilju. Kada su napravljeni otisci stopala, to je bilo opasno područje za malog hominina, s precima modernih hijena, lavova i leoparda, kao i sada izumrlih sabljozubih mačaka koje su harale tim područjem.Preci mnogih istih životinja koje tu žive živeli su u Laetoli milionima godina, uključujući, naravno, ljude”, zaključio je Džeremi Desilva.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar