DARVINOVA NIT

PAMETAN KAO PČELICA

528 pregleda

Naučnici otkrili tajnu moći malenih pčelinjih mozgova.

Pčele imaju znatno veću gustoću moždanih ćelija, čak i od mozgova malih ptica koje su poznate po velikoj gustini neurona, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu Proceedings of the Royal Society B.Zanimljivo je pritom da se već ranije pokazalo da je gustoća ćelija mozgova ptica veća nego kod ljudi. To može objasniti zašto su neke ptice, poput vrana ili sivih papiga, toliko inteligentne da imaju svest o sebi i kognitivne sposobnosti deteta i da mogu rešavati složene zadatke u više koraka. No visoka inteligencija uglavnom je svojstvena pticama koje su izrazito društvene.

Pčele lete i oslanjaju se na svoje vizuelne sposobnosti, a među sobom komuniciraju i prenose poruke o položaju lokaliteta na kojem ima poželjnog cveća. Mravima za opstanak nisu potrebne takve sposobnosti.

S druge strane, zanimljivo je da mravi imaju manju gustinu moždanih nerava. Naučnici pretpostavljaju da se uzrok krije u razlici među načinima života. Pčele lete i oslanjaju se na svoje vizuelne sposobnosti. Takođe, među sobom komuniciraju i prenose poruke o položaju lokaliteta na kojem ima poželjnog cveća. Mravima za opstanak nisu potrebne takve sposobnosti.

Naučnici su i ranije upoređivali veličine i težine mozgova raznih insekata, koji sadrže nezavisna specijalizovana područja za obradu vizuelnih informacija, zvuka, mirisa, čak i sećanja.

Gušći mozak za letenje

No veličina mozga, bilo kod insekata ili kod kičmenjanjaka poput ptica i sisara, ne daje uvek realnu predstvu o njegovoj snazi. Razlog tome je što neke životinje – posebno leteće poput ptica, imaju gušće zbijene neurone da ih mozgovi svojom veličinom i težinom ne bi ometali u letu.

Rebeka Kiting Godfri sa Univerziteta u Arizoni i njene kolege proučavali su mozak insekata koristeći nedavno smišljenu tehniku za brojanje moždanih ćelija. Izdvojili su mozak 450 insekata koji spadaju u 32 različite vrste, uključujući pčele, ose, mrave i neke muve.

Istraživači su otkrili da su neke pčele posebno iz roda glinarica (Augochlorella) imale vrlo veliki broj neurona u poređenju s veličinom mozga: oko 2 miliona po miligramu. To je više čak i od broja neurona koje imaju male ptice poput zlatnoglavog kraljića (Regulus regulus), koji ima oko 490.000 ćelija po miligramu.

Kako piše New Scientist, svaki je mozak bio samleven i natopljen rastvoromkoji oslobađa jezgro svake moždane ćelije. Tim sadržajima dodali su boju zbog koje jezgra fluoresciraju, što im je omogućilo da ih izbroje u malom uzorku pod posebnim epifluorescentnim mikroskopom koji koristi ultraljubičasto svetlo. Na temelju tih uzoraka konačno su procenili broj nerava u celom mozgu određene vrste.

Istraživači su otkrili da su neke pčele – posebno iz roda glinarica (Augochlorella) – imale vrlo veliki broj neurona u poređenju s veličinom mozga: oko 2 miliona po miligramu. To je više čak i od broja neurona koje imaju male ptice poput zlatnoglavog kraljića (Regulus regulus), koji ima oko 490.000 ćelija po miligramu.

S druge strane, mravi, u poređenju sa pčelama i osama, imaju i mali mozak i relativno malo moždanih ćelija. Jedna vrsta mrava analizirana u studiji (Novomessor cockerelli) imala je samo 400.000 ćelija po miligramu.

Ne nužno inteligenciji

No, naučnici smatraju da je moguće da razlika u broju moždanih nerava insekata nema mnogo veze sa inteligencijom. To je hipoteza koju tek treba ispitati u budućim istraživanjima.Vulfila Gronenberg sa Univerziteta u Arizoni smatra da letećim insektima više neurona veroatno treba da bi osnažili svoj vid potreban za let.

„Tkivo mozga je skupo u energetskom smislu, ako vam nije potrebno, nemate ga”, kaže Gronenberg.Kod ptica vidimo neke prilično guste moždane strukture, a neke naše male pčele imaju takvu ćelijsku gustoću. Međutim, broj moždanih ćelija mrava iznenađujuće je nizak”.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar