MEĐU IZMEĐU

PAS S VIŠE NERAVA OD MAČKE

661 pregleda

U zavisnosti od toga da li ste osoba koja više voli pse ili mačke, verovatno mislite da je vaš ljubimac u grupi onih pametnijih. Dakle, ko je pametniji – psi ili mačke?

Novo istraživanje Univerziteta Vanderbilt pokušalo je da odgovori na to pitanje. Ovog puta istraživački tim nije samo merio veličinu mozga i uključio u projekat veći broj sisara već je uzeo u obzir broj neurona, te način funkcionisanja kod ispitivanih vrsta ‒ što bi moglo da dâ precizniju sliku moždane aktivnosti subjekata studije.

U skladu s životom na najsurovijim
Mestima na planeti, u migracijama
tokom kojih su ih pratili psi, ljudi su
nehotično primenjivali veštačku selekciju.

„Neuroni su gradivne jedinice moždanog tkiva koje prenose i obrađuju moždane impulse i regulišu sve kognitivne funkcije”, rečeno je u studiji. Ko ima više neurona, ima više mogućnosti za obradu informacija. Detaljna studija objavljena prošlog meseca otkrila je da psi imaju dvostruko više neurona nego mačke.

Pseća inteligencija se verovatno može objasniti njihovim poreklom. Psi su potomci vukova, pratioci čoveka od starijeg kamenog doba. U skladu s životom na najsurovijim mestima na planeti, u migracijama tokom kojih su ih pratili psi, ljudi su nehotično primenjivali veštačku selekciju. U surovim uslovima ledenog doba, koje je minulo pre nekih deset hiljada godina, čoveka su na najzabačenijim i najsurovijim mestima na planeti mogli da prate samo najsnalažljiviji pripadnici vrste. Ta činjenica je verovatno doprinela evoluciji psećeg mozga, te povećanju i boljoj specijalizaciji neurona i neuronskih veza.

Čovekov pratilac (Vikipedija)

Istraživači nisu ograničili studiju samo na kućne ljubimce ‒ rad je obuhvatio 280 vrsta sisara mesoždera, poput mungosa, tigrova, lavova i crnih medveda. Očekivalo se da će ti grabljivci biti snalažljiviji od plena.

To znači da su psi generalno bolji u
donošenju odluka na osnovu iskustava.
Ali to ne govori o tome šta mačke
i psi u stvari mogu da urade.

Pokazalo se da su najveći mesožderi, poput lava i medveda, zapravo imali manje neurona nego što su istraživači očekivali ‒ tako je činjenica da crni medved ima u cerebralnom korteksu u proseku isti broj neurona kao i kućna mačka predstavljala veliko iznenađenje. Istraživanje mozga velikih mesoždera se nastavlja.

Ali da se vratimo na istraživanje mozga kućnih ljubimaca. Iako psi u proseku imaju dvostruko više neurona od mačaka, njihov broj se razlikuje od vrste do vrste. Tako, na primer, zlatni retriver ima pedeset procenata više neurona u prefrontalnom korteksu od manjih pasmina.

Da bi se do kraja shvatila razlika između kognitivnih sposobnosti pasa i mačaka, istraživači su uporedili broj neurona ljudskog mozga sa brojem neurona bonobo šimpanzi ‒ koje su najbliži rođaci hominida, te žive u zajednicama koje imaju strukturu sličnu ljudskim i sličnu društvenu interakciju. Poznato je da imaju upola manje neurona od prosečnog čoveka. „Između mačaka i pasa možete očekivati sličnu razliku ‒ psi imaju dvostruko više neurona nego mačke”, kaže se u zaključku studije.

To znači da su psi generalno bolji u donošenju odluka na osnovu iskustava. Ali to ne govori o tome šta mačke i psi u stvari mogu da urade. I to ne bi trebalo da ima veze sa time koliko volimo te životinje.

(Nataša Goati Marković, RTS)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar