MEĐU IZMEĐU

PONOVO MOGU DA VIDE?

139 pregleda
Getty Images

Naučnici su, možda, pronašli način kako da uspavane ćelije u oku ponovo aktiviraju i vrate ljudima vid, zahvaljujući novom naučnom istraživanju.Za milione ljudi u svetu degenerativna bolest mrežnjače veliki je problem, jer ćelije osetljive na svetlo u stražnjem delu oka, koje se nazivaju fotoreceptori, umiru i ne obnavljaju se.

Kanadski naučnici su smislili način transformacije uspavanih potpornih neurona, zvanih Milerove glijalne ćelije, u tkiva koja rade poput štapičastih fotoreceptora, potrebnih za percepciju boja i oštrinu vida. Proces je zasad testiran samo na miševima, a mogao bi se preobratiti u terapiju koja će vratiti vid ljudima.Dio razloga zašto su Milerove glijalne ćekije odabrane za istraživanje jeste njihova sposobnost reprogramiranja kod nekih životinja. Nažalost, to nije trik koji te ćelije isto tako mogu izvesti kod ljudi.

Poznato je da se Milerove ćelije reaktiviraju i regenerišu mrežnjaču kod riba. Kod sisara, uključujući ljude, to obično ne čine nakon ozlede ili bolesti. Još ne razumemo u potpunosti zašto, kaže Kamil Budro-Pinsono, neuronaučnica sa Univerziteta u Montrealu i prva autorka nove studije objavljene u naučnom časopisu PNAS.

Za kanadsku studiju bili su ključni geni Ikzf1 i Ikzf4 i proteini koje ti geni proizvode. Ti proteini su poznati kao faktori vremenskog identiteta, za koje se već zna da igraju važnu ulogu u razvoju ćelija u različite druge tipove ćelija. U istraživanju su Milerove glijalne ćelije izolovane i uzgajene pre nego što su reprogramirane korišćenjem različitih faktora vremenskog identiteta, uključujući Ikzf1 i Ikzf4. Ti činioci nisu u potpunosti transformisali glijalne ćelije u štapičastećelije, ali su preuzele neke od potrebnih karakteristika da funkcionišu poput fotoreceptora.

Dok glijalne ćelije pomažu da se hrane, regulišu i organizuju druge ćelije u oku, naučnici ističu da postoji dovoljno viška za sigurno pretvaranje određenog broja potpornih ćelija u ćelije nalik fotoreceptorima, ključne za oštrinu vida i prepoznavanje boja…Iako je istraživanje u ranoj fazi, taj proces bi se vremenom mogao prilagoditi i za primenu kod ljudi, bez potrebe za presađivanjem novih ćelija. Otkriće bi u budućnosti moglo, takođe, biti korisno u lečenju bolesti u mozgu, u mogućnoj zameni određenih neurona, oštećenih reprogramiranjem drugih vrsta ćelija.

(Zimo)

O autoru

administrator

Ostavite komentar