EKOSOFIJA

POVRATAK PLASTIKE?

314 pregleda

Pritisak potrošača da se plastična pakovanja zabrane bi zapravo moglo da bude štetno po životnu sredinu, navodi se u izveštaju poslaničke grupe Britanskog parlamenta.Kompanije se okreću drugim materijalima za pakovanje koji bi potencijalno mogli biti još gori po okolinu, upozoravaju poslanici iz više stranaka.

 Na primer, staklene flaše su mnogo teže od plastičnih pa njihov transport dovodi do više zagađenja. Proizvodnja i upotreba papirnih kesa obično dovodi do više emisije ugljenika od plastičnih – i mnogo je teže da se opet upotrebe. Promena materijala za pakovanje podstaknuta je zabrinutošću kupaca o uticaju plastičnog otpada u okeanima.

Međutim, autori izveštaja kažu da posledice korišćenja novih materijala nisu adekvatno ocenjene. Više supermarketa, na primer, prodaje više pića u obloženom kartonu, pod pretpostavkom da ovakva pakovanja mogu da se recikliraju. U stvari, u Velikoj Britaniji postoje postrojenja koja mogu da recikliraju jednu trećinu posuda od obloženog kartona koji su u opticaju, kažu iz organizacije Zelena alijansa.

Biorazgradiva konfuzija

 Ova grupa sarađuje sa organizacijama koje se bave reciklažom i istražuje šta prodavnice rade kako odgovorile na zabrinutost javnosti zbog plastike koja zagađuju okeane. „Mnogo prodavnica prodaje pakovanja koja se opisuju kao biorazgradiva ili podložna kompostiranju (postupak reciklaže biološkog otpada). Međutim, ovu ambalažu može kompostirati samo industrijski komposter – i, čak i tada, neka pakovanja se možda neće u potpunosti razgraditi“, kaže portparolka Zelene alijanse Libi Pik.

U izveštaju se navodi da „više od 80 odsto mušterija misli da je biorazgradiva ili kompostivna plastika ekološki prihvatljiva, ali mnog znaju malo o uslovima i kako treba raditi sa materijalom. Naši ispitanici su želeli da imaju jasniji pristup tome gde treba da se koristi i kako treba da se reklamira kako bi izbegli zbunjivanje kupaca i potencijalno izazivanje dodatnih problema”, piše u dokumentu.

Trgovci su brinuli da bi ta konfuzija mogla da ugrozi životnu sredinu, bilo da ljudi stavljaju kompostivnu plastiku sa običnom plastikom, ili je bacaju, sa pogrešnom pretpostavkom da će se razgraditi kao kora jabuke. Iz nekih kompanija koje su upotrebile ove vrste plastike takođe je navedeno da se taj materijal nije razgrađivao onako kako je to bilo očekivano u svakodnevnim uslovima.

Budite hrabriji?

„Mušterije su izuzetno zbunjene oko toga šta znači kompostivno, šta biorazgradivo, a šta napravljeno od materijala baziranih na biološkim supstancama”, saopštila je jedna kompanija. U ovoj firmi kažu da su „svesni da bi prelaskom sa plastike na druge materijale, u nekim slučajevima, mogli da povećaju emisiju ugljenika”.

„Ako bih imao čarobni štapić, želeo bih da vidim više udruženih intervencija sa vrha vlade… Želimo da vidimo da je naša vlada hrabrija”, kažu u drugoj firmi. U trećoj kompaniji su rekli da bi inovativnost u proizvodnji pakovanja za firme mogla da bude „velika kompetativna prednost u trenutnoj klimi”.

Endru Opi iz Britanskog maloprodajnog konzorcijuma je rekao da bi bilo dobro da se donese jasnija strategija. „Svi odgovorni trgovci se slažu da klimatske promene treba da budu u srcu njihovog poslovanja, bilo da je u pitanju nabavka proizvoda ili promena pakovanja. Plastični materijali su najefektivniji materijal u mnogim uslovima – na primer krastavci uvijeni u plastiku traju 14 dana duže, smanjujući time bacanje hrane. Koherentna strategija bacanja otpada i korišćenja resursa je ona čiji je prioritet smanjenje uticaja na životnu sredinu kroz stvari koje kupujemo, a ne samo smanjivanje upotrebe plastike.”

Šta radi vlada

Vlada je objavila strategiju o upravljanju resursima i otpadu u decembru 2018. i sprovela inicijalne konsultacije o tri pitanja: odgovornosti proizvođača za ambalažu, uvođenje sistema povrata depozita za boce pića i uvođenje veće doslednosti u recikliranju i sakupljanju otpada. Ministri kažu da će firme plaćati 100 odsto troškova za obradu materijala kada postane otpad, za razliku od trenutnih desetak odsto.

Šire rasprave o ovim temama se očekuju kasnije ove godine, ali je plan za njihovu implementaciju još uvek nejasan, a vlada nije još potvrdila da li će se povrat depozita primenjivati na sve materijale i veličine posuda. Britanska vlada je delimično zabranila mikro perlice, a zabrana plastičnih slamčica, kašičica i štapića za uši trebalo bi da bude uvedena kasnije ove godine. Razmatra se i zabrana stiropora, a Uprava za trezor je obećala da će uvesti porez na plastičnu ambalažu koja ne sadrži barem 30 odsto recikliranog sadržaja.

Velika Britanija se obavezala da će usvojiti EU paket zakona Cirkularne ekonomije kojima bi trebalo da bude uvedena obaveza da se reciklira mnogo više otpada nego do sada. Ipak, zemlja se nije obavezala da će usvojiti i Direktivu o plastici za jednokratnu upotrebu koja zahteva šire mere za smanjenje upotrebe plastike, poput zabranu plastičnog pribora za jelo.

Međutim, rekli su i da će se uskladiti sa onim što EU radi u ovoj oblasti ili će uraditi i više. Takođe nije jasno da li će Velika Britanije usvojiti daleko širu zabranu mikro perlica kakva postoji u EU.

(Izvor Bi-Bi-Si)

 (Pročitajte još u Galaksiji: https://galaksijanova.rs/plasticne-kese-bolje/

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar