DIGITALNI DOMOROCI

PROGRAMERI SUVIŠNI?

356 pregleda
Pixabay

Stiven Hoking svojevremeno je izrazio uverenje da će ljudi moći da se poveži sa veštačom inteligencijom određenim tehnološkim implantatima, što će im omogućiti da povećaju svoju inteligenciju, znanje ili memoriju.

Budućida se veštačka inteligencija (AI) razvija fascinantnom brzinom, mnogi ljudi strahuju da će im računari, roboti i automati uskoro preuzeti poslove.Taj strah od tehnologije nije nešto novo. On je opevan još krajem 19. veka u popularnoj pesmi o onu Henriju koji se nadmetao sa parnom mašinom u bušenju rupa za postavljanje dinamita za potrebe izgradnje tunela.Prema pesmi, dao je sve od sebe i čekićem pobedio, no nedugo potom umro je od napora. Pesma je postala simbol borbe ljudi za radna mesta, ali i borbe crnaca protiv tiranije belaca.

No, povest je pokazala da su mašine i automati, mada su ljudima oduzimali određene poslove – poput rada na pokretnim trakama u fabrikama kakve je Čarli Čaplin karikirao u svojem filmu Moderna vremena” iz 1936. uglavnom uvek ukidali potrebu za najtežim i najdosadnijim radnim mestima, dok su istovremeno stvarali mnogo novih, zanimljivijih i kreativnijih.Tehnološki razvoj je, takođe, učinio svakodnevni život udobnijim i zdravijim krišćenjem uređaja kao što su hladnjaci, usisavači, mašine za rublje, sudo-mašine itd.

Veštačka inteligencija (AI) već danas obavlja brojne poslove u kojima su se ljudi do pre nekoliko decenija smatrali nezamenljivima. Slika, piše pesme i novinske članke, prevodi književna dela, igra složene igre poput šaha, učestuje u naučnim istraživanjima, upravlja automobilima i razgovara s ljudima kao da je i sama ljudsko biće.

Ako ove lekcije iz istorije ne umanjuju strah, možda može pomoći izveštaj Svetskog ekonomskog foruma: do 2025. godine oko 85 miliona radnih mesta biće zamenjeno mašinama sa veštačkom inteligencijom, a s druge strane, procenjuje se da će zahvaljujući AI do do iste godine biti otvoreno 97 miliona novih radnih mesta. No, strah od premoći tehnologije nad čovekom danas je postao ozbiljniji jer se prvi put pokazuje da bi mašine mogle nadmašiti ljude u onome u čemu se činilo da nikada neće – u znanju i inteligenciji.

AIveć danas obavlja brojne poslove u kojima su se ljudi do pre nekoliko decenija smatrali nezamenljivima. Slika, piše pesme i novinske članke, prevodi književna dela, igra složene igre poput šaha, učestuje u naučnim istraživanjima, upravlja automobilima i razgovara s ljudima kao da je i sama ljudsko biće. Štaviše, preuzela i neke poslove u lancu razvoja softvera. Nameće se pitanje hoće li i kada čak i sami programeri postati nepotrebni.U čemu danas dobra ili čak bolja od čoveka?

Podsetimo se za početak nekoliko zahjevnih umeća u kojima je nadmašila ljude. Godine 1997. u Njujorku IBM-ov računar Deep Blue pobedilo je u šahovskom meču svetskog prvaka Garija Kasparova. Četrnaest godina docnije IBM-ov računar Watson takmičio se s dvojicom dotadašnjih pobednika u televizijskom kvizu Jeopardy. Pritom nije bio povezan sa internetom, a na pitanja je morao odgovarati ljudskim jezikom. Pobedio ljudske suparnike i osvojio milion dolara. Već 2015. američka kompanija napravila je program Wordsmith koji je napisao vrlo uverljiv i informativan izveštaj sa sportske utakmice. Čovek novinar tada je još bio superioran kada su u pitanju bile neke dosetke i komentari uz utakmicu i igrače, no mnogi ljudi verovatno bi bili zadovoljni računarskim napisom.

U junu ove godine Guglov” inženjer Blejk Lemon objavio je fascinantan razgovor s LaMDA računarskim programom za razgovore, odnosno chatbot-om, ustvrdivši da je program, na čijem je razvoju radio godinama, postao osećajan i da razmišlja kao ljudsko biće. Gugl” je to demantovao i suspendovao programera, ali događaj je opisan na naslovnim stranicama i podelio zajednicu stručnjaka u vezi s tim da li program treba smatrati svesnom i, čak i ako ne treba, možemo li očekivati da će veštačka inteligencija uskoro postati svesna.

Veštačka inteligencija poslednjih godina postaje sve važnija i u naučnim i medicinskim istraživanjima. Na primer, u eksperimentu iz 2013. dobila je zadatak da otkrije rak dojke. Neuronska mreža bila je uvežbana da pronalazi znake bolesti koristeći desetine hiljada mamografskih slika.No, neočekivano je otkrila da nije toliko važno tražiti same tumore koliko neke druge modifikacije tkiva u neposrednoj blizini tumorskih ćelija. Ovo otkriće bilo je nov i bitan korak u dijagnostici raka dojke.

Časopis Scientific American objavio je 30. juna priču da je GPT-3, algoritam dubokog učenja koji analizira ogroman tok informacija za stvaranje teksta na naredbu, napisao naučni rad.Britanska kompanija za veštačku inteligenciju DeepMind ovih dana je transformisala biologiju predviđanjem strukture gotovo svih proteina poznatih nauci – više od 200 miliona, za samo 18 meseci, što je otkriće koje će ubrzati stvaranje novih lekova i napraviti revoluciju u osnovnim naukama.Koje će poslove AI najbrže zameniti?

Prema procenama nekih stručnjaka, među prvima to bi mogli biti sledeći: blagajnici, prodavci, vozači taksija i autobusa, radnici na šalterima, fotografi, recepcioneri, zaposleni na telefonskoj podršci, kuvari u restoranima brze hrane, lektori, prevodioci, radnici na fabričkim trakama, konobari, dostavljači itd.Primerice, kompanija Amazon najavila je 13. juna da će kupci u Lokfordu u Kaliforniji biti prvima primati isporuke paketa pomoću dronova Prime Air.Poslovi koje neće tako brzo zameniti su oni koji zahtevaju više različitih složenih kognitivnih, motoričkih i socijalnih ljudskih veština: psiholozi, inženjeri, njegovatelji, marketinški stratezi, advokati, upravnici ljudskih resursa, učitelji u školama itd. Da li bi uskoro mogla preuzeti poslove programerima?

Prema Armandu Solar-Lezami, profesoru sa uglednog univerziteta MIT, alati poput DeepCoder-a imaju potencijal za automatizaciju razvoja koda, ali on smatra da AI neće tako skoro programerima oduzeti sve poslove. Umesto toga, uveren je da se sistem utemeljen na sintezi programskog koda može koristiti za automatizaciju najzamornijih delova razvoja, tako da se programeri mogu fokusirati na složenije zadatke.

Konačno, slavni britanski fizičar Stiven Hoking svojevremeno je izrazio uverenje da će ljudi moći da se poveži sa veštačom inteligencijom određenim tehnološkim implantatima, što će im omogućiti da povećaju svoju inteligenciju, znanje ili memoriju. Drugim rečima, verovatno će u nekom trenutku postati kiborzi.

(Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar