MEĐU IZMEĐU

PRSTI SU OSETLJIVIJI

189 pregleda

Koža – najveći organ ljudskog dela – obavija nas od glave do pete i omogućava nam da putem dodira osetimo i komuniciramo sa spoljnim svetom. Ali postoji jedan deo tog organa koji je najosetljiviji na dodir od bilo kog drugog – vrhovi pristiju.

Nedavna naučna studija otkrila je koliko su senzorni neuroni na našim prstima prijemčivi. Ispostavilo se da osećamo i najmanji dodir na samo jednom grebenu našeg otiska prsta.„Pretpostavljalo se da jedan papilarni greben na vrhovima prstiju igra određenu ulogu u osećaju dodira, ali to do sada nije bilo izmereno, naglašava Eva Jarocka, koautorka studije sa Univerziteta Umea u Švedskoj, prenosi Science Alert.Senzorni neuroni prikačeni na receptore nalaze se tačno ispod površine kože, što nam omogućava da osetimo dodir, vibracije, pritisak, bol i još mnogo toga. Samo naše ruke sadrže desetine hiljada ovih neurona, od kojih svaki ima receptore na maloj površini kože, koja se naziva receptivno polje. Da bi mapirali ova polja, istraživači su vezali ruke 12 zdravih ljudi, a kako bi se uverili da ne mogu da pomeraju prste, zalepili su im nokte za plastične držače.


Mapiranje osetljivosti

Mašina je tada pokrenula točak na kome su se na razmaku od 0,7 milimetara nalazile 0,4 milimetra široka zrna preko prstiju ispitanika. Naučnici su pomoću elektroda pričvršćenih na rukama učesnika očitavali reakciju svakog neurona.U stvari, naučnici su mapirali najosetljivije zone – poznate kao potpolja, unutar širih receptivnih polja.Izračunavanjem područja za otkrivanje senzornih neurona i njihovim mapiranjem na otisku prsta, tim je otkrio da je to područje jednako širini jednog grebena.Ova potpolja se nisu pomerala bez obzira kojom brzinom je mašina okretala tačke ili je menjala smer, što sugeriše da su ova osetljiva područja usađena u same grebene otiska prsta.


Raspored receptora

„Utvrdili smo da osetljivost rasporeda potpolja za oba tipa neurona u proseku odgovara prostornom polju od ~ 0,4 milimetra i pružamo dokaze da prostorna selektivnost potpolja nastaje jer njegov pridruženi receptorski organ meri mehaničke događaje ograničene na jedan papilarni greben, navode istraživači u svom novom radu.

Uzbudljivo je što je ovo prva studija koja je pokazala da nam grebeni otisaka prstiju pomažu da tačnije osetimo svet oko sebe.„Imamo sva ta višestruka žarišna mesta i svako od njih reaguje na detalje od 0,4 milimetra, što je približna širina grebena (otiska prsta), navodi Jarocka.„Naš mozak prima sve te informacije i ovo zaista nudi objašnjenje kako je moguće da smo tako spretni i da imamo tako visok prag osetljivosti na vrhovima prstiju, zaključuje naučnica.

(Izvor RTS)

O autoru

administrator

Ostavite komentar