PREUMLJENJE ZEMLJE

PRVI INTERNET

Umrežene bakterije (Vikipedija)

Umrežene bakterije (Vikipedija)

Mikrobi su originalni izumitelji informacionog društva. Naš internet je samo nusproizvod mikrobske informacione igre inicirane prije tri milijarde godina.

Prof. dr Predrag Slijepčević

Biosfera je inteligentni sistem koji je postojao 99,99 odsto vremena bez čovjeka. Osnivači biosfere su mikrobi. Ovi naizgled beznačajni organizmi su stvorili prvu globalnu informativnu mrežu, ekvivalent našeg interneta, prije više od tri milijarde godina.

Mikrobi „vide” DNK kao kôdirane poruke. Poruke sadrže instrukcije za kreiranje molekularnih mašina– grupa proteina dizajniranih da rješavaju probleme. Mikrobi gutaju DNK fragmente koji su pripadali njihovim mrtvim „rođacima” i ugrađuju ih u vlastite genome – „kompjutere” koji nadgledaju rad cjelokupne proteinske mašinerije. Sićušni mikrobi su fleksibilni biološki sistemi koje konstantno „uče”.

Naša globalna informaciona
mreža, internet, slična je
mikrobskom ekvivalentu.

Inteligentno tragaju za resursima u svome okruženju. Sve probleme rješavaju kroz učenje na greškama. Ako jedna grupa proteina nije u stanju da iskoristi raspoložive resurse, na scenu stupa druga grupa koja uči na greškama prve. I sve tako dok se ne pronađe optimalna proteinska grupa koja je u stanju da najbolje iskoristi raspoložive resurse.

Ali, mikrobi su previše sićušni da bi mogli opstajati u samoći. Umjesto upražnjavanja samoće udružuju se i formiraju društva. Mikrobi žive kao džinovske kolonije – trilionska društva – otkako postoji život na planeti Zemlji. Paleontolozi su otkrili stromatolite, mikrobske metropole zamrznute u vremenu kao Pompeji.

Mikrobski Pompeji na obalama Australije (Piksebej)

Mikrobska društva su prilagodljiva i uče tokom cijelog života. Prva društva su se pojavila u planetranim okeanima prije 3.5 milijarde godina i vremenom osvojila planetarno kopno. U srcu njihove osvajačke strategije je bila razmjena informacija. Pojedinačni članovi skladno komuniciraju razmjenom hemijskih poruka.

U srcu mikrobskog osvajanja
planete Zemlje je bila razmjena
informacija biohemijskim putem.

Na ovaj način mikrobska društva konstruišu nevidljivi kolektivni „um”, proizvod njihove samo-organizacije. Kolektivni „um” onda usmjerava individualne „softvere”, napisane u DNK „kôdu”, da putuju naprijed-nazad između triliona mikroba sa jedinstvenim ciljem. Cilj je potpuno iskorištavanje lokalnih resursa korištenjem proteinskih mašina.

Kad se resursi iscrpe mikrobske ekspedicione snage onda napreduju dalje da pronađu „nove zemlje”. Otkrića „novih zemalja” se objavljuju emitovanjem poruka nazad u bazu drugačijom vrstom hemijskih signala. Novi signali su pozivi za preobražaj mikrobskih društava iz starosjedilaca u koloniste. Mikrobi su na ovaj način osvojili cijelu planetu i napravili globalnu mikrobsku mrežu. U srcu mikrobskog osvajanja planete Zemlje je bila razmjena informacija biohemijskim putem. Signal emitovan u vodama oko Južnog pola je stizao ultrabrzo u vode Sjevernog pola.

Mikrobi su davno konstruisali
njihovu verziju interneta stvari.
Njegovo alternativno ime je biosfera.

Naša globalna informaciona mreža, internet, slična je mikrobskom ekvivalentu. Umjesto biohemijskim putem u našoj mreži se razmjena informacija obavlja elektronskim putem. Naučnici i inženjeri rade na ekspanziji globalne informacione mreže u internet Stvari, novu mrežu u koju će se integrisati svi proizvodi čovjekovih tehnologija. Vaš frižider će biti u stanju da vas obavijesti kada ostane bez mlijeka. Vaša kuća će biti u stanju da vam kaže kada je neko pljačka.

Mikrobi su davno konstruisali njihovu verziju interneta stvari. Možemo ga zvati internet živih stvari ili IŽS. Njegovo alternativno ime je biosfera. Prije više od milijardu godina jedan mikrob je bio domaćin mikrobskom gostu. Ovo partnerstvo dva mikroba se pretvorilo u hibridni organizam poznat kao eukariotska ćelija. Sve biljke i životinje su potomci ove mikrobske himere. Zbog mikrobskog porijekla sve biljke i životinje već sadrže biološku „utičnicu” za uključivanje u IŽS.

Mikrobi, čak, osiguravaju da biljke i životinje ostanu permanentno „uključene” u mrežu. Na primjer, mi ne možemo funkcionisati bez triliona mikroba koji čine ljudski mikrobiom. Ljudski mikrobiom pomaže naš digestivni sistem i trenira naš imuni sistem. Bebe rođene carskim rezom imaju loš imunitet jer nisu bile izložene majčinom mikrobiomu kroz vaginalno rađanje. Mi smo toliko zatrpani mikrobima da ostavljamo lične mikrobske otiske na svakoj površini koju dotaknemo.

IŽS je sistem koji funkcioniše uredno i bezprijekorno. Biljke i životinje žive na ekološkom „otpadu” koji su kreirali mikrobi. Mikrobi „vide” biljke i životinje kao „meso koje će jesti za večeru”. Ali, mikrobi „jedu” na aristokratski način. Kad biljke i životinje umru mikrobi njihova tijela uredno razlažu i recikliraju. Mikrobi su i potencijalni „kosmički turisti”. Kada budemo putovali u svemir naši mikrobi će putovati sa nama. IŽS može da ima dugi kosmički doseg.

Paradoks je da mi još doživljavamo mikrobe kao inferiorne organizme. Mislimo da smo u poređenju sa njima Golijati, a da su oni mnogo manji od Davida. Realnost je, međutim, drugačija. Mikrobi su nevidljivi i inteligentni Golijat koji vlada biosferom. Mikrobska biomasa je značajno veća od naše. Mikrobi su originalni izumitelji informacionog društva. Naš internet je samo nusproizvod mikrobske informacione igre inicirane prije tri milijarde godina.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar