MEĐU IZMEĐU

PUPIN, JEZERO I MARS

534 pregleda

Novi Nasin rover sleteće 18. februara u krater na Marsu, nazvan prema gradiću blizu Mrkonjić grada

Jula prethodne godine, NASA (Nacionalna vazduhoplovna i svemirska administracija) lansirala je rover Perseverance (Istrajnost) ka Marsu. Za manje od mesec dana, 18. februara, rover će sleteti u Jezero, krater na Marsu nazvan po istoimenom naselju nadomak Mrkonjić grada u Republici Srpskoj.


Perseverance
(NASA’s MARS Exploration Program)

Internacionalna astronomska unija (IAU) donela je konvenciju prema kojoj dodeljuje nazive kraterima na Marsu. Krateri koji su do 50 kilometara u prečniku, dobijaju nazive po malim gradovima, koji imaju do 100.000 stanovnika. Prema toj konvenciji, 2007. godine ovaj krater dobio je naziv Jezero. Na većini slovenskih jezika, naziv kratera znači upravo ono što je on nekada i bio.

Danas je Mars hladna i suva planeta, ali je pre više miliona godina njime tekla voda, što daje nadu da je na Crvenoj planeti nekada bilo života. Krater Jezero širok je 45 kilometara i nalazi se tačno iznad Marsovog ekvatora. Odabran je kao mesto sletanja rovera, s obzirom da su naučnici zaključili da je voda najverovatnije donela kreč i mineralne materije unutar ovog kratera, na mestu nekadašnje delte reke na Marsu. Otkriće ovih elemenata biće i glavni cilj misije, u nadi da su se nekada davno, na Marsu razvili živi organizmi.

Zapisi govore da je radna grupa za nomenklaturu planeta, pored nekoliko drugih predloga, isprva htela ovaj krater da nazove Stolac. Međutim, odustali su zbog činjenice da je ovaj gradić u BiH pretrpeo oštećenja tokom ratnih devedesetih godina. Po svemu sudeći, konačan naziv Jezero predložio je naučnik i vođa ove radne grupe, dr Bradford A. Smith.

Rover je dizajniran s ciljem da nam pruži informacije o mogućem životu van planete Zemlje, kao i da unapredi tehnologiju za istraživanje drugih planeta. Po povratku na Zemlju, uzorci iz kratera Jezero pružiće dragocene informacije o Marsu i našem Solarnom sistemu za generacije koje dolaze.

Za kraj, bitno je ne zaboraviti da je jedan od osnivača NASA bio i veliki srpski naučnik Mihajlo Idvorski Pupin. Učestvovao je u osnivanju NACA 1915. godine, iz koje je proistekla NASA. Takođe je učestvovao je u osnivanju američkog društva matematičara i američkog društva fizičara.


Mihajlo Idvorski Pupin, dole desno (
www.nasa.gov)

Luka Jakovljević

O autoru

administrator

1 komentar

Ostavite komentar