ARGUSOV POGLED

PUŠAČI ČEŠĆE UMIRU

273 pregleda

U drugoj, obimnijoj studiji, pokazano je da pušači 1,4 puta češće imaju teške simptome zbog kojih su smeštani u odeljenja intenzivne nege i stavljeni na mehaničko disanje.


Akademik Rajko Igić

Pandemija izazvana korona virusom (SARS-CoV-2) u mnogim zemljama još uvek progredira, uključujući i neke bivše jugoslovenske republike. Međutim, nezna se dovoljno o činiocima koji utiču na ishod Kovid-19, bolesti koju taj virus izaziva. Na primer, nije poznato kako se ovaj virus širi među pušačima ili nepušačima.

Dobro je poznato da pušenje oštećuje imuni sistem i plućna tkiva, usled čega su pušači osetljiviji na infektivne agense; oni dva puta češće obolevaju od influence (grip) i simptomi gripa su obično teži kod pušača. Uz to, tuberkulozni bacili lakše napadaju pušače nego nepušače, kako ističe ekspert za tuberkulozu, prof. dr Dušan Popovac. Kada tuberkuloza dovede do inflamatornog oštećenja plućnog tkiva, olakšava se kapljičast prenos bakterija od bolesnika na zdrave osobe i jedan bolesnik s aktivnim oblikom tuberkuloze godišnje zarazi u proseku 10 osoba (nekada i 200). Širenje zaraze koronavirusom je još veće. Pored češćeg obolevanja od gripe, pušenje je povezano s karcinomom pluća i hroničnom opstruktivnom bolesti. Bez obzira na pomenuto, u Srbiji se incidenca pušenja sporo smanjuje, mada se o toj štetnoj navici već odavno sprovode dve korisne zdravstvene akcije. Dan nepušenja, 31. januar, uveli su studenti medicine iz Tuzle i Banjaluke nekoliko godina pre nego što je Svetska zdravstvena organizacija odredila da je 31. maj Dan bez dima cigarete.

U epidemiji koju je 2012. godine izazvao korona virus (MERS-CoV) smrtnost pušača bila je dva puta češča. Zato je važno da se ustanovi ima li pušenje duvanauticaj na ishod COVID-19. Već od početka sadašnje pandemije, kineski lekari su nastojali da ispitaju odnos pušenja i sadašnjeg koronavirusnog oboljenja. U nekim njihovim studijama praćen je broj obolelih pušača i nepušača, odnos broja tih bolesnika smeštenih na intenzivnu negu, koliko ih je priključeno na mehaničko disanje i kolika je smrtnost.

U jednoj od 5 studija izvedenih u Vuhanu praćen je 191 bolesnik, preživelo ih je 137, a umrlo 54. Među umrlima bilo je 9% pušača i 4% nepušača. U drugoj, obimnijoj studiji, pokazano je da pušači 1,4 puta češće imaju teške simptome zbog kojih su smeštani u odeljenja intenzivne nege i stavljeni na mehaničko disanje. Mada ti, i većina drugih publikovanih početnih rezultata, ukazuju na negativan uticaj pušenja na ovu virusnu bolest, nužna su dodatna istraživanja da bi se sigurnije znalo da li je uticaj značajan u bolje dizajniranim studijama.

Pošto je u nekim krajevima Srbije veliki broj ovog virusnog oboljena, a u populaciji je mnogo pušača, vredelo bi proučiti kakav je odnos težine te bolesti kod pušača, pasivnih pušača (osobe koje u domaćinstvu žive s pušačem ili rade u prostorijama gde se puši), bivših pušača (oni koji su ostavili duvan pre duže od godinu dana) i nepušača. Tako ćemo saznati kako naše stanovništvo, u ovom pogledu, reaguje na izloženost duvanskom dimu.

Pored uticaja dima duvana na širenje korona virusa i težinu njime izazvanog oboljenja, vredi istaći da kod svakog pušača dolazi do podsticaja jetrenih enzima koji metabolišu (razaraju) razne lekove, uključujući antimalarike (hlorokin i hidrohlorokin). Ali kada se bolesnik smesti u bolničke uslove, on postaje nepušač. Pored apstinencijalnih tegoba, kod njega se svakodnevno smanjuje aktivnost pomenutih jetrenih enzima i kroz nedelju dana ona je ravna onoj kod nepušača.

Tako će se dogoditi, ako bolesnik-pušač uzima neki lek koji se metaboliše u jetri pre dolaska u bolnicu i nastavi ga uzimati u istoj dozi kada je postao nepušač” (to je nužno povećana doza leka na početku da bi se postigao koristan efekat), posle nedelju dana je previsoka. Dakle početna doza leka, uključujući i neki od pomenutih antimalarika, nakon izvesnog vremena provedenog u bolnici gde pušač prisilno biva pretvoren u nepušača, postaje previsoka i dovodi do povećanja toksičnih efekata. [Još uvek nije lege artis dokazano da su navedeni antimalarici efikasni lekovi kod COVID-19 bolesti].

U vreme kućne izolacije i zabrane direktnh kontakata, posebno kod starijih stanovnika, to stanje predstavlja podsticaj za povećanu potrošnju cigareta, ali se i bivši pušači navode da propuše. Tom problemu treba da se posvete državni i lokalni timovi koji rukovode pandemijom, ali i svi lekari, kako bi se to izbeglo. Pored informacije koja se daje građanstvu o štetnosti povećane potrošnje cigareta i preobraćanja bivših pušača za ishod COVID-19 infekcije, medicinsko osoblje treba da ukazuje pušačima da smanje ili ostave cigarete, a bivšim pušačima da u kriznim momentima radije pređu na neke nefarmakološke postupke ili kada baš moraju da se privremeno posluže e-cigaretama, nikotinom u žvakaćim gumama ili bupropionom (Zyban),nego da se vrate cigaretama.

O autoru

administrator

Ostavite komentar