PANDORINA KUTIJA

SEDENJE UBIJA MILIONE

100 pregleda
Shutterstock

Studija je otkrila da je redovno petominutno hodanje imalo pozitivne učinke i na mentalno zdravlje, a ne samo na telesno.

Dobro je poznata činjenica da je sedelački način života, koji podrazumeva premalo kretanja i telesnih vežbi, vrlo loš za zdravlje.Sedelačko ponašanje definiše se kao svako ponašanje u budnom stanju karakterisano potrošnjom energije manjom od ili jednakom 1,5 metaboličkih ekvivalenata (MET)”. Jedan MET definisan je kao 1 kcal po kilogramu težine na i otprilike je ekvivalentan potrošnji energije tokom mirnog sedenja.

Posledice sedelačkog rada i načina života mogu biti direkrne i indirektne. Jedna od najistaknutijih direktnih jeste povećani indeks telesne mase (BMI), odnosno povećana težina i gojaznost. U EU po tom parametru prednjače Hrvatska i Malta. Udeo ljudi s prekomernom težinom raste sve do 65. godine, a izraženiji je kod muškaraca nego u žena.Nedostatak tjelesne aktivnosti jedan je od vodećih uzroka smrti u svetu koje se mogu sprečiti. Istraživanja su utvrdila da ljudi koji mirno sede više od 4 sata dnevno imaju 40 posto veći rizik za preranu smrt od onih koji sede manje od 4 sata dnevno. Međutim, oni koji vežbaju najmanje 4 sata sedmično zdravi su kao i oni koji sede manje od 4 sata dnevno.

Petominutne šetnje svakih pola sata smanjile su skok iznosa šećera u krvi nakon jela za gotovo 60% i krvni pritisak za četiri do pet bodova u poređenju sa celodnevnim sedenjem.

Ljudi koji mnogo sede razvijaju hronične bolesti, uključujući dijabetes, srčane bolesti, demenciju i nekoliko vrsta raka u većem postotku nego oni koji se kreću tokom dana.Dugotrajno sedenje bez ustajanja radi kretanja, takođe, može dovesti do duboke venske tromboze, stvaranja krvnih ugrušaka u venama duboko u telu. Takvi ugrušci mogu putovati do srca i pluća i uzrokovati plućnu emboliju, što može izazvati otežano disanje, bol u prsima, čak i smrt.

Zbog tehnološkog napretka, količina vremena koju odrasli u industrijalizovanim zemljama provode sedeći kontinuirano se povećava. Mnogi danas većinu dana provode sedeći ili ležeći. Situacija se dodatno pogoršala s pandemijom jer je značajan deo populacije počeo raditi od kuće, što znači da je izostalo i ono malo kretanja od kuće di radnog mjesta.Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, nedovoljna telesna aktivnost četvrti je vodeći faktor rizika za smrtnost. Otprilike 3,2 miliona smrtnih slučajeva i 3,1 milionaDALY-ja (što predstavlja oko 2,1% globalnih DALY-ja) svake godine može se pripisati nedovoljnoj telesnoj aktivnosti. Jedan DALY predstavlja gubitak ekvivalentan jednoj godini potpunog zdravlja.

Dok je jasno da su telesne vežbe važne za zdravlje, nije jasno koliko aočno vremena i u kojim režimima treba tako utrošiti da bi se poništili negativni efekti sedelačkog načina života. Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Medicine & Science in Sports & Exercise, pokušalo je istražiti upravo to. Autori u uvodu ističu da je dugotrajno sedenje sveprisutno u razvijenim zemljama i da je povezano sa štetnim zdravstvenim ishodima.

„Smernice za telesnu aktivnost preporučuju smanjenje vremena sedenja, međutim, kvantitativne smernice koje bi informisale koliko često i koliko dugo treba prekinuti sedenje nisu ponuđene. Svrha ove studije bila je da ispita akutne učinke višestrukih doza intervencije prekida sedenja na kardiometaboličke činioce rizika, uz istovremeno procenjivanje delotvornosti različitih učestalosti i trajanja prekida sedenja”, tumače autori.

Autori u časopisu Conversation tumače da im je cilj bio pronaći najmanju količinu hodanja koju čovek treba odraditi da bi značajno ublažio štetne učinke sedenja na zdravlje. U tu svrhu ulesnicima su tokom studije merili promene u iznosu šećera u krvi i krvnom pritisku, dakle, u dva važna činioca rizika za bolesti srca.Studija je pokazala da je petominutna lagana šetnja svakih pola sata jedina strategija koja znatno smanjuje visinu šećera u krvi u u poređenju s celodnevnim sedenjem. Konkretno, petominutne šetnje svakih pola sata smanjile su skok iznosa šećera u krvi nakon jela za gotovo 60% i krvni pritisak za četiri do pet bodova u poređenju s celodnevnim sedenjem.

Zanimljivo je da su, čak, i kraće i ređe šetnje delovale na krvni pritisak. Već jedan minut lagane šetnje svakih sat vremena smanjio je krvni pritisak za pet jedinica.Studija je otkrila da je redovno petominutno hodanje imalo pozitivne učinke i na mentalno zdravlje, a ne samo na telesno.Naime, autori su od ispitanika tražili da pomoću upitnika procenjuju svoje mentalno stanje. Pokazalo se da je režim smanjio osećaj umora, poboljšao raspoloženje i pomogao im da imaju osjećaj da raspolažu s više energije.

Ovi nalazi posebno su zanimljivi zato što gotovo svtko može pronaći nekoliko minuta vremena za lagani hod, čak i za vreme posla. Naročito to vredi za ljude koji rade od kuće, što podrazumeva da svojom šetnjom neće ometati kolegama. Pet minuta šetnje svakih pola sata do sat takođe ne bi trebalo imati negativan uticaj na rad, naprotiv.Konačno, dobar deo preporučenih kratkih šetnji može se odraditi tokom dela dana kada ne radimo.

(Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar