EKOSOFIJA

SEKS SKRAĆUJE ŽIVOT

574 pregleda
Spajanje u obliku srca – zeleni je mužjak (Vikipedija)

U carstvu vodenih knjica, bliskih srodnika vilinih konjica, nagon za parenjem ne presahnjuje do smrtnog časa! A mužjak i ženka se spajaju u obliku srca.

Preterani seks skraćuje život. Ako ste pomislili da je to izgovorio neki savremeni naučnik, pogrešili ste. Iskaz koji smo naveli poznat je gotovo 24 stoleća, a izrekao ga je, glavom i bradom Aristotel, najsvestraniji i najučeniji starogrčki filosof. Mudrac kome pripisuju da je utemeljivač nauke: „Aristotel je bio prvi naučnik u istoriji… (i) svaki naučnik mu duguje”, zapisano je u „Enciklopediji Britanici”.

Ali ni on nije mogao znati da u carstvu vodenih konjica, bliskih rođaka vilinih konjica, nagon za razmnožavanjem nikada ne presahne. Ni do smrtnog časa! Istraživači sa Univerziteta Lids (Engleska), koje je predvodio dr Kristofer Kasal, tek nedavno su to su ustanovili. Kako?

Iako svoj kratki život skončaju
najduže za jednu sedmicu nakon
dolaska na jezerce, broj polnih
snošaja se nikako ne smanjuje!

Obeležili su više od hiljadu jedinki nebesko plave boje (azurna) koje su nastanjivale jedno jezerce u Hempširu i dve godine su kroz dvoglede iz blizine posmatrali kako se ponašaju u polnom snošaju. Posle proučavanja mnoštva prikupljenih podataka, rečeni predvodnik je saopštio da se ovi insekti pare maltene do uginuća, bez obzira na posledice.

Spojeni 30 minuta

Nema nikakvog uticaja ni koliko su to puta uradili, podseća engleski naučnik, iako svoj kratki život skončaju najduže za jednu sedmicu nakon dolaska na jezerce. Broj polnih snošaja se nikako ne smanjuje!

Vodeni konjic (Vikipedija)

Ženke svoja jajašca rasejavaju unaokolo i čim se pojave, mužjaci nestrpljivo počnu da ih saleću da se spoje, uz neizbežni međusobno obračunavanje u kojem se nimalo ne obaziru šta će biti sa izabranicom. Kad se obavi sparivanje, ženke praćene uspešnim mužjacima polože oplođena jajašca i odlete da stvore nova za sledeće parenje. Koliki su izgledi da će naći mužjake za parenje?

Besomučna jurnjava za sparivanjem
traje do same smrti. Svaki plati
svoj seksualni danak, a duže
požive izdržljive jedinke sposobne
da ostave potomstvo.

Nećete poverovati, gotovo su stopostotni: svaki put kad raseju jajašca, ovi se pojave i spare se. Čak i starije jedinke. Postotak malo pokvare slabiji mužjaci koji se teže dokopaju ženke. Ali parenje nema nikakve veze sa starošću: i mlađi i stariji insekti su podjednako uspešni. Ne utiče ni koliko su se puta pre toga parili, nastavljaju istom stopom i brzinom sve do uginuća!

Nalaz je iznenađujući, jer donekle protivreči Aristotelovoj tvrdnji koja je našla čvrsto uporište u savremenoj biologiji: ženke i mužjaci izlažu se opasnosti, žrtvuju ishranu i rasipaju mnogo energije dok upražnjavaju polni snošaj. Besomučna jurnjava za sparivanjem kod vodenih konjici traje do same smrti. Svaki pojedinačno plati svoj seksualni danak, a duže požive izdržljive jedinke sposobne da ostave potomstvo.

Navike u parenju olakšavaju istraživačima da izučavaju azurne vodene konjice. Mužjak i ženka, naime, telašca spajaju u obliku srca, ostajući u tom položaju trideset minuta. Ni nakon toga se odmah ne razdvajaju, mužjak ostaje čvrsto priljubljen uz ženku još devedeset minuta sve dok ona na pronađe mesto za polaganje oplođenih jajašaca.

Napadaju kolibrije

Postupak parenja je, prema rečima Kristofera Hasala, izvanredan uzorak za dublje naučne uvide u ponašanje ne samo vodenih i vilinih konjica, već i ostalih insekata bitnih za javno zdravlje, poput komaraca i cece muva. Da bi se podrobno shvatilo kako se ponašaju u divljini, neohodno je proučiti njihovo razmnožavanje, odrastanje i starenje.

Zato su u prethodnim istraživanjima engleski naučnici uzimali iz nožica vodenih konjica DNK da ustanove jesu li roditelji ostavili valjano potomstvo. Azurni vodeni konjici nastanjuju sve kontinente, osim Antarktika, i sve krajeve Velike Britanije, izuzev severne Škotske.

Sitnije su građe od svojih srodnika (dugački 33 milimetara), vilinih konjica, a pripadaju istom redu insekata (Ordonata). Život započinju kao larve, svojevrsne vodene nimfe, kasnije se preobražavaju u odrasle insekte sposobne da se razmnožavaju.

I vilini i vodeni konjici su veoma proždrljivi grabljivci, loveći malene ribe, ostale insekte i punoglavce još u stadijumu larve. Odrasle leteće jedinke gutaju komarce, a pojedine čak napadaju kolibrije.

Stefan Vukašin

O autoru

Stanko Stojiljković

1 komentar

Ostavite komentar