KOSMIČKO TKANJE

SKRIVENI ŽIVOT MARSA

341 pregleda

Naučnici su nakon prvog takvog otkrića nastavili s potragom i nedavno su pronašli tri nova jako odražavajuća” područja. Drugim rečima, izgleda da nedaleko od početnog jezera postoji mreža skrivenih subglacijalnih jezera.

Planeta Mars poznata je po svojem crvenkastom i hladnom pustinjskom krajoliku. Čitavu je prekriva naizgled beskrajna neplodna pustoš. Premda na polarnim područjima zna biti većih količina leda, donedavno se smatralo da na njemu nema ni kapljice tekuće vode.

No, naučnici su 2018. godine došli do neverovatnog otkrića – pronašli su dokaze o postojanju ogromnog sklasišta tekuće vode na Marsovom južnom polu. A sada je otkrivena čitava mreža manjih jezera ispod južne polarne ledene kape, što znači da prvo otkriveno jezero nije jedinstven slučaj ili neka anomalija na „Crvenoj planeti”.

„Postojanje jednog subglacijalnog jezera moglo bi se pripisati ad hoc uslovima poput prisutnosti vulkana ispod ledene ploče ili nekoj drugoj situaciji jedinstvenoj za određeno područje. No otkriće sistema jezera ukazuje na to da je njihov proces formiranja relativno jednostavan i možda čak uobičajen za Mars”, rekla je geofizičarka Elena Petineli sa Univerziteta Roma Tre u Italiji.

Kako je otkriveno prvo skriveno jezero?

Prvo subglacijalno jezero na Marsu, odnosno jezero skriveno ispod ledenog pokrivača, uočila je svemirska letelica Mars Express pre nešto više od dve godine. Naučnici su putem uređaja Mars Advanced Radar for Subsurface and Ionosphere Sounding (MARSIS), koji se nalazi na letelici, analizirali odbijanje radiotalasa od površine i time odredili izgled topografije. Stručnjaci koriste istu tehniku na Zemlji u potrazi za subglacijalnim jezerima na Antarktiku. Godine 2018. tim postupkom na Marsu je otkriveno jedno subglacijalno jezero koje se nalazi oko 1,5 kilometara ispod južne polarne ledene kape, a široko je oko 20 kilometara.

„Otkriće mogućih slanih vodenih rezervoara posebice je uzbudljivo zbog potencijalnog postojanja mikrobnog života”.

„Neke vrste materijala odražavaju (odbijaju) radarske signale bolje od drugih, a među njima je tekuća voda”, rekla je za ScienceAlert planetarna naučnica Gracijela Capareli sa Univerziteta Southern Queensland u Australiji. Naučnici su nakon prvog takvog otkrića nastavili s potragom i nedavno su pronašli tri nova jako odražavajuća” područja. Drugim rečima, izgleda da nedaleko od početnog jezera postoji mreža skrivenih subglacijalnih jezera.

„U kopnenom subglacijalnom okruženju tako snažno odbijanje signala povezuje se s prisutnošću tekuće vode. Ne postoje drugi mehanizmi koji mogu stvoriti tako jaku anomaliju”, rekla je Petinelli.

Moguć život na Marsu

Planetarna naučnica kazala je da bi ta jezera mogla i dalje sadržati tragove oblika života koji je mogao evoluirati kada je Mars imao gustu atmosferu, blažu klimu i tekuću vodu na površini, odnosno kada je nalikovao ranoj Zemlji”.Moguće je čak, smatraju naučnici, da se u tim jezerima još uvek nalazi i razvija mikrobni život. Naime, poznato nam je kako na Zemlji postoji život na nekim najslanijim i najnegostoljubivijim mestima, kao i u subglacijalnim rezervoarima.

Ovo otkriće nudi nam bolju predstavu o klimi na Marsu i hemijskom sastavu tla, što je povezano s razvojem života. Na primer, činjenica da su glavno jezero i okolna manja jezera još uvek tekuća sugeriše da su hipersalinična”, odnosno da sadrže puno soli. Takav sastav snižava tačku otapanja, sprečavajući smrzavanje vode uprkos hladnoj okolini, piše Si-En-en.

Ranije studije pokazuju da je možda pre tri do četiri milijarde godina Mars, koji je sada hladan i negostoljubiv, bio dovoljno topao da ima kišu i tekuću vodu, što bi mogao biti dobar temelj za razvoj mikroba. No najnovije istraživanje pokazuje da život na Marsu možda nije samo stvar prošlosti.

„Otkriće mogućih slanih vodenih rezervoara posebice je uzbudljivo zbog potencijalnog postojanja mikrobnog života”, navodi se u studiji.

Različiti oblici života

Ako u tim slanim vodama zaista postoji život, on bi mogao imati različite oblike. Stručnjaci smatraju da bi se tamo mogli nalaziti anaerobi – sićušni organizmi kojima nije potreban kiseonik – ili ekstremofili, odnosno organizmi koji mogu preživeti na ekstremnoj hladnoći.

Mogli bi postojati čak i aerobi (organizmi kojima je potreban kiseonik) jer slana skladišta s vodom, poput manjih jezera ili bara, znaju sadržati šest puta veći iznos kiseonika nego što je minimalno potrebno mikrobima.

Istraživanje nazvanoMultiple subglacial water bodies below the south pole of Mars unveiled by new MARSISdata objavljeno je u časopisu Nature Astronomy.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar