PROMETEJSKA ISKRA

SMRT, MOŽDA, IZLEČIVA?

424 pregleda
Wikipedia

Kao svake godine, i u 2022. bilo je fascinantnih naučnih proboja. Ovde ćemo navesti samo sedam najzanimljivijih.

Svemirski teleskop

Svemirski teleskop James Webb, rezultat saradnje tri svemirske agencije, američke NASA, evropske ESA i kanadskog CSA, lansiran je 25. decembra 2021. na raketi Ariane iz svemirskog centra Kuru u Francuskoj Gvajani. Već 24. januara 2022. stigao je na svoje odredište, u tzv. Lagranžovu tačku, koja se nalazi na oko 1.500.000 kilometara od Zemljine putanje oko Sunca. U toj tački gravitacije Zemlje i Sunca se izjednačuju tako da se može održavati, a da ne troši energiju. Napaja se solarnim panelima dugačkim oko 20 metara, a teži više od šest tona.

Izrada je trajala oko 30 godina, a koštao je oko 10 milijardi dolara. Naslednik je teleskopa Hubble, od kojeg je tri puta veći i oko 100 puta osetljiviji. Već u julu poslao je prve fotografije koje su jasno pokazale koliko je superioran u odnosu na slične teleskope. Naučnici očekuju da će njegovo 6,5-metarsko ogledalo i kamere (među kojima i infracrvena), koji su toliko moćni da bi mogli snimiti pčelu na Mesecu, pružiti uvid u svemirsko razdoblje neposredno nakon Velikog praska pre 13,8 milijardi godina, a i u prirodu tamne materije. Primerice, u avgustu je poslao snimke koji su pokazali kako je tamna tvar u drevnim galaksijama starim oko 12 milijardi godina svojom masom delovala kao gravitaciono sočivo i iskrivila pogled na najranije svetlo u svemiru – pozadinsko mikrotalasno zračenje koje se smatra odjekom Velikog praska. A to ukazuje da postojeće kosmološke modele možda treba menjati. Teleskop je, takođe, snimio fascinantno detaljne fotografije Jupitera, Stubova stvaranja i drugih poznatih svemirskih pojava i tela.

(NASA)

On bi trebalo da bude revolucionaran za kosmologiju na mnogo načina: 1. videće u prošlost dalje no ikada, što znači da će otkrivati najstarije galaksije i zvezde (jedna od onih koje je snimio navodno je nastala samo 200 miliona godina nakon Velikog praska); 2. otkrivaće šta je to zapalilo prve zvezde – rane galaksije ili crne rupe; 3. meriće sastav atmosfere egzoplaneta (već je otkrio detaljan sastav atmosfere jedne); 4. tragaće za naznakama života i povoljnih uslova za život; 5. istraživaće hemiju i evoluciju galaksija i zvezda; 6. omogućiće podrobnije istraživanje Sunčevog sistema; 7. omogućiće razvoj novih tehnologija za još veće teleskope budućnosti.

Struktura proteina

DeepMind-ov program AlphaFoldje za malo više od godinu dana dešifrovao trodimenzionalnu strukturu oko 200 miliona proteina, što znači gotovo svih proteina svih poznatih organizama na Zemlji. Ovaj poduhvat imaće golem značaj za istraživanja u biologiji i medicini jer će nakon njega određivanje oblika bilo kojeg proteina postati jednostavno kao da ga traži u Guglov” pretraivač.

Iako DNK daje uputstva za stvaranje lanaca aminokiselina, predviđanje kako će one međusobno reagovati da bi stvorile trodimenzionalni oblik određenog proteina donedavno je bilo vrlo zahtevno. Nučnici su pre ere AlphaFold-adešifrovali samo delić od oko 200 miliona proteina organizama poznatih nauci. Ogromna datoteka, koja sadrži više od 20 terabajta informacija, biće besplatno dostupna u bazi podataka koju je uspostavio DeepMind,Guglova” kompanija sa sedištem u Londonu.

Koristeći proteinske strukture koje je kreirao AlphaFold, naučnici bi mogli predviđati interakcije između bakterijskih proteina i antibakterijskih jedinjenja. Nova vrsta modeliranja mogla bi se koristiti za velike pretrage novih jedinjenja koji ciljaju na prethodno neciljane proteine bakterija. To bi trebalo omogućiti razvoj antibiotika s dosad neviđenim mehanizmima delovanja, što je važno za rešavanje krize otpornosti na antibiotike. Međutim, prva istraživanja utemeljena na novoj bazi pokazuju da treba smisliti dodatne alate jer modeli koje je izmislila ceštačka inteligencija sami po sebi nisu dovoljno precizni za tu svrhu.

Oživljeni nakon smrti

Tim sa Univerziteta Jejl, pod rukovodstvom hrvatskog naučnika Nenada Šestana, oživeo je ćelije u brojnim vitalnim organima svinja čak sat vremena nakon eutanazije. Svinjska srca počela su da kucaju dok je njihovim venama kolao rastvor koji su nazvali OrganEx.Štaviše, telo svinje je reagovalo na podražaje, iako naučnici tvrde da svinje nisu bile svesne.

Pomenuti istraživači žele da povećaju zalihe ljudskih organa za transplantaciju tako što će lekarima omogućiti da dobiju održive organe dugo nakon smrti. Nadaju se da bi se ova tehnologija mogla koristiti za sprečavanje teških oštećenja srca posle razornog srčanog udara ili mozga nakon velikog moždanog udara. To je pokrenulo spekulacije da bi se definicija smrti mogla menjati ili da bi smrt, čak, mogla postati izlečiva.

Pacov s ljudskim mozgom

Naučnici sa Stanforda objavili su da su nakupine ljudskih ćelija, poznate kao organoidi, izrasle u milione novih neurona i spojile se u nove živčane sisteme povezane sa sistemima pacova. Minijaturne strukture nalik na ljudski mozak presađene u životinje povezale su se s njihovim mozgovima, slale signale i reagovale na podražaje iz okoline koje hvataju brkovi pacova, čak menjale njihovo ponašanje.

Ovi nalazi trebalo bi omogućiti istraživanja različitih neurodegenerativnih i neuropsihijatrijskih poremećaja u ljudskom mozgu. Rukovodilac istraživanja Sergiu Paska, neuronaučnik sa Stanforda, objasnio je da su on i kolege pacovima transplantirali ljudske neurone da bi upoznali biologiju u pozadini autizma, shizofrenije i drugih razvojnih poremećaja.

Napredak dubokog učenja

U prošloj godini predstavljeno je nekoliko fascinantnih uspeha u veštačkoj inteligenciji.Kompanija OpenAIpredstavila je u aprilu DALL-E 2, program za duboko učenje GPT modifikovan za generisanje slika. To je napredniji naslednik programa DALL-E i dizajniran je za generisanje realističnijih slika u višim rezolucijama koje mogu kombinovati koncepte, atribute i stilove. Naime, program stvara fascinantne slike na temelju jednostavnih tekstualnih naredbi. Stručnjaci smatraju da bi mogao zameniti mukotrpne poslove u brojnim strukama od dizajnerskih do arhitektonskih.

U junu Guglov” inženjer Blejk Lemoanpobudio je veliko zanimanje javnosti za računarski program za razgovore LaMDA,na čijem je razvoju i sam radio, ustvrdivši da je postao osećajan i da razmišlja kao ljudsko biće. Svet je tada bio fasciniran objavljenim transkriptima razgovora.

Krajem novembra kalifornijska kompanija OpenAI predstavila je simulator razgovora chatbot ChatGPT čije su fascinantne sposobnosti izazvale veliko uzbuđenje u tehnološkom svetu i pokrenule nagađanja da bi u roku od dve godine veštačka inteligencija mogla zameniti brojne profesije od programera, preko novinara, do nastavnika – i uzdrmati ili zameniti Guglov” pretraživač. Ovaj inteligentni softver funkcioniše tako što korisnici postave određeno pitanje, a on daje podroban odgovor. Ako korisnika zanima nešto više, može nastaviti razgovor postavljanjem dodatnih potpitanja. Program, pored ostalog, može sam postavljati pitanja, pisati poeziju, scenarije, eseje, službena pisma, reklame, objašnjavati neke složene koncepte, čak programirati i pronalaziti pogreške u kdovima.

Saturnovi prstenovi

Saturnovi prstenovi decenijama fasciniraju zaljubljenike u astronomiju i svemir. Do ove godine niko nije objasnio kako su nastali. Astronomi iu MIT-ja i sa Univerziteta Berkli predstavili su uverljiv model koji ne objašnjava samo prstenove planeta nego i njegove brojne jedinstvene mesece o neke druge zanimljive činioce u ovom sistemu. Jedan od primera je veliki nagib putanja Saturnovih meseca u odnosu na ravninu u kojoj oko Sunca kruži planeta.

Američki tim smatra da je Saturn nekada imao ledeni mesec nazvan Chrysalis. On je raskomadan pre otprilike 160 miliona godina plimskim gravitacionim međudelovanjem Saturna i njegovog meseca Titana. Prema toj hipotezi, Saturn je progutao do 99% mesečeve mase, dok je preostalih 1% formiralo prstenove gasovitog diva.

Prvi sa svinjskim srcem

U januaru je neizlečivo bolestan 57-godišnji muškarac, kome je bila potrebna transplantacija srca, ali nije bio podoban za taj zahvat, postao prvi čovek sa uspešno presađenim svinjskim srcem.Ksenotransplantacije (presađivanje iz nehumanih izvora) ljudsko telo obično brzo odbacuje, međutim u ovom slučaju korišćeno je srce svinje s deset izmena u genima koje je trebalo da smanje rizik da će ga ljudski imunološki sistem napasti i odbaciti. Srce je dobro funkcionisalo, no Dejvid Benet je umro dva meseca nakon revolucionarnog zahvata. Napredak ove tehnologije nesumnjivo će otvoriti vrata korišćenju više transplantacija životinjskih organa za produženje ljudskih života.

(Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar