DARVINOVA NIT

SMRTONOSNI IPSILON

297 pregleda
Getty Images

Mnogi muškarci gube pomenuti hromozom starenjem, sada je poznato zašto je to toliko pogubno.

Greške u ljudskom genomu deo su života. Kako starimo i naš DNK se replikuje, male greške uvlače se u gene i mogu se akumulirati tokom vremena i stvoriti mozaik ćelija s jedinstvenim kodovima u celom tijelu. Neke od tih ćelija, čak, mogu izgubiti cele hromozome. Primer za to jeste stanje u kojem belim krvnim ćelijama nedostaje ipsilon (Y) hromooom. Nazvan mLOY(mozaički gubitak Y hromozoma), češći je nego što mislite, javlja se kod otprilike 40 posto muškaraca starijih od 70 godina.

Neko vreme bilo je nejasno kako gubitak Y hromozoma iz krvnih ćelija dovodi do oštećenja organa i bolesti u drugim delovima tela i povećava rizik od bolesti povezanih sa starenjem, osobito kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.

Iako se ipsilom hromozom dugo smatrao smanjujućom genetskom pustoši punom nepotrebnih delova DNK, njegov nedostatak može imati ozbiljne zdravstvene posledice.U epidemiološkim studijama mLOYse povezuje s kraćim životnim vekom i većim rizikom od oboljenja povezanih sa starenjem, poput raka i Alchajmerove bolesti. Prema novoj studiji koja oponaša ljudsko stanje kod miševa, mLOY bi, takođe, mogao biti povezan sa oštećenom funkcijom srca. Neko vreme bilo je nejasno kako gubitak Y hromozoma iz krvnih ćelija dovodi do oštećenja organa i bolesti u drugim delovima tela i povećava rizik od bolesti povezanih sa starenjem, osobito kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.

Miševi sa izbačenim Y hromozomom živeli su kraće od normalnih miševa i imali su povećane ožiljke na srcu, stanje poznato kao srčana fibroza koja ukrućuje srčano tkivo i povezano je sa slabljenjem srca.

Tim istraživača predvođen kardiovaskularnim naučnikom Soići Sanoom saMedicinskog fakulteta Metropoliten univerziteta u Osaki (Japan), ispitao je to malo dublje i pokazao kako mLOY izaziva oštećenje tkiva koje dovodi do slabljenja srca (insuficijencija) kod miševa i povezano je s kardiovaskularnim bolestima.U studiji su istraživači koristili poznati alat za uređivanje gena CRISPR da bi stvorili miševe bez Y hromozoma u belim krvnim ćelijama i oponašali ljudsko stanje mLOY-a. Miševi sa izbačenim Y hromozomom živeli su kraće od normalnih miševa i imali su povećane ožiljke na srcu, stanje poznato kao srčana fibroza koja ukrućuje srčano tkivo i povezano je sa slabljenjem srca.

Da bi testirali te nalaze u poređenju sa epidemiološkim podacima, naučnici su zatim analizirali podatke iz UK Biobank-e, višedecenijske studije koja je obuhvatila genetske i zdravstvene podatke oko pola miliona odraslih osoba. Otkrili su da su muškarci sa mLOY-em u krvi na početku UK Biobank studije imali povećan rizik od smrti od insuficijencije srca i drugih vrsta kardiovaskularnih bolesti tokom prosečnih 11 godina praćenja. Ovo zapažanje je u skladu s rezultatima iz mišjih modela i sugeriše da mLOY ima neposredan fiziološki učinak i na ljude”, kaže Lars Forsberg sa Univerziteta Uppsala u Švedskoj i viši autor nove studije objavljene u časopisu Science.

Naravno, potrebno je znatno više istraživanja pre nego što se mogu mapirati neposredne posledice mLOY-a kod ljudi. Treba imati na umu i da je malo verovatno da je gubitak Y hromozoma jedini uzrok bolesti povezanih sa starenjem, koje su u sprezi s mnoštvom pogrešnih ćelijskih procesa i nizom genetskih promena akumuliranih tokom vremena.Biolog sa Univerziteta Kembridž Džon Peri rekao za The Atlantic još 2019. godine, nakon objavljivanja istraživanja koje pokazuje zašto su neki skloniji mLOY-u od drugih, da je gubitak Y-hromozoma manifestacija šire nestabilnosti genoma”. Nestabilnost koja je karakteristična za rak i signalizira da je DNK nakupljala pogreške brže nego što ih ćelije mogu popraviti. Hronična upala je još jedan mogući krivac u pozadini mnogih bolesti starenja, uključujući rak i Alchajmerovu bolest.

Vraćajući se na modele miševa, Forsberg i kolege su, takođe, identifikovali moguću terapiju za ublažavanje učinka mLOY-a. Blokirajući signalni put koji je bio aktiviran kod miševa sa imunološkim ćelijama kojima nedostaje Y hromozom, istraživači su primetili da su fibrozne promene što su usledile delimično poništene.Veza izmeđumLOY-a i fibroze vrlo je zanimljiva, posebno s obzirom na nove strategije lečenja slabljenja srca, plućne fibroze i određenih vrsta raka, kojima je cilj sprečiti pojavu fibroze”, objašnjava Forsberg.

Iako je potencijalna terapija za suzbijanje gubitka Y hromozoma u ćelijama krvi još daleko, muškarci sa mLOY-em mogli bi biti grupa pacijenata koja posebno dobro reaguje na takvo lečenje”, dodao je Forsberg. No, znajući šta sada radimo, prestanak pušenja takođe bi bio mudar potez, budući da istraživanje pokazuje da muškarci koji puše imaju više od tri puta veću verovatnoću da će pokazati gubitak Y hromozoma u svojim krvnim ćelijama nego nepušači.

(Zimo)

O autoru

administrator

Ostavite komentar