LESTVICE ŽIVOTA

SPOR HOD ZNAK PROPADANJA

1.128 pregleda
Pixabay

Rezultati studije objavljene ovih dana u časopisu JAMA Network Open ukazuju na značaj hoda u proceni rizika od demencije.

Sporiji hod koji je karakterističan za starenje oduvek upozorava na krhkost organizma, što može rezultirati padom, a posledično i invaliditetom, no nova istraživanja u koja su bili uključeni stariji ispitanici ukazuju na to da bi on iz godine u godinu mogao biti rani znak kognitivnog propadanja, kažu stručnjaci.To bi mogla biti posledica smanjenja desnoga hipokampusa, dela mozga povezanog s pamćenjem, pokazale su studije.

Na kraju studije naučnici su ustanovili da je najveći rizik od razvoja demencije postojao kod osoba koje su bile sporije u obema kategorijama, dakle ne samo da su hodale sporije nego su pokazale i određene znakove kognitivnog propadanja.

No, naučnici ističu da svi znaci kognitivnog propadanja ne ukazuju nužno na kasniji razvoj demencije. Samo se kod 10 do 20 posto ljudi u dobi od 65 ili više godina s blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) razvije demencija tokom sledeće godine, podaci su američkog Nacionalnog instituta za starenje: „U mnogim slučajevima simptomi MCI-ja mogu ostati isti ili se čak poboljšati”.Nova opsežna studija koja je obuhvatila gotovo 17.000 odraslih osoba starijih od 65 godina otkriva da će se kod starijih ljudi koji iz godine u godinu hodaju oko 5 posto sporije ili više, a istovremeno pokazuju znakove sporije mentalne obrade podataka, najverovatnije razviti demencija.Rezultati studije objavljeni su ovih dana u časopisu JAMA Network Open.Ovi rezultati ukazuju na značaj hoda u proceni rizika od demencije”, napisala je autorka Taja Kolier, naučnica sa fakulteta Peninsula Clinical SchoolUniverziteta Monaš u australijskoj državi Viktorija.

Studija je sedam godina pratila grupu Amerikanaca starijih od 65 godina i Australijanaca starijih od 70 godina. Svake druge godine se od učesnika tražilo da reše kognitivne testove kojima su mereni ukupno kognitivno propadanje mozga, pamćenje, brzina obrade podataka i verbalna funkcija. Dvaput se svake druge godine od ispitanika tražilo da hodaju tri metra. Rezultati su objedinjeni da bi se odredio tipičan tempo hoda osobe.

Da bi se usporio proces smanjenja desnog hipokampusa, koji se razvija sa starenjem, preporučuju se aerobne vežbe koje mogu povećati veličinu hipokampusa, povećavajući i isti mah i neke aspekte pamćenja.

Na kraju studije naučnici su ustanovili da je najveći rizik od razvoja demencije postojao kod osoba koje su bile sporije u obema kategorijama, dakle ne samo da su hodale sporije nego su pokazale i određene znakove kognitivnog propadanja, rekao je dr Džo Verges, profesor gerijatrije i neurologije na Albert Einstein College of Medicineu njujorškom Bronksu, koji nije učestvovao u studiji.Pokazalo se da je rizik od razvoja demencije kod tih ispitanika veći nego kod onih koji su imali problema samo sa sporijim hodom ili samo s kognitivnim propadanjem”, napisao je Vergesu popratnom uvodniku objavljenom u časopisu JAMA.

Dvostruka povezanost između brzine hoda i lošijeg pamćenja najčešće ukazuje na mogućnost razvoja demencije, otkrila je metaanaliza sprovedena među gotovo 9.000 odraslih Amerikanaca 2020. Uprkos ovim pokazateljima, disfunkcija hoda ne smatra se ranom kliničkom odlikom kod pacijenata s Alchajmerovom bolešću”, istakao je Verges.

Da bi se usporio proces smanjenja desnog hipokampusa, koji se razvija sa starenjem, preporučuju se aerobne vežbe koje mogu povećati veličinu hipokampusa, povećavajući i isti mah i neke aspekte pamćenja.Ukopan duboko u temporalnom režnju mozga, hipokampus je organ neobičnog oblika odgovoran za učenje, konsolidaciju pamćenja i prostorno snalaženje, poput orijentacije i sposobnosti pamćenja smerova i lokacija.

Trening aerobnih vežbi povećao je volumen desnog prednjeg hipokampusa za 2 posto, čime je zaustavljeno smanjenje tog organa povezanog sa starenjem za jednu do dve godine u randomizovanom kliničkom ispitivanju iz 2011. godine.Za vreme aerobnog vežbanja povećava se broj otkucaja srca i brzina disanja, ali ne u tolikoj meri da ne možete nastaviti da funkcionišete.Među aerobne vežbe spadaju brzo hodanje, plivanje, trčanje, vožnja bicikla, ples, kik boks, a i sve vežbe na kardio spravama u lokalnoj teretani.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar