BRŽE VIŠE JAČE

SPORTISTI MAŠINE

909 pregleda
Oskar Pistorijus (Vikipedija)

Da li iste ikada pomislili na plivače s prstima na nogama i rukama između kojih je umetnuta veštačka kožica, baš kao kod žabe?

Pojedini novi lekovi mogu očas da se zloupotrebe: na primer, cela zbirka namenjena lečenju mišićne distrofije i srodnih poremećaja zato što sprečavaju ispoljavanje miostatina, proteina koji nadzire rast mišića. Slično je sa onima za anemiju i bubrežne bolesti (tzv. HIF stabilizatori) koji se koriste da pokrenu gene na stvaranje crvenih krvnih ćelija, uključujući za eritropoetin.

Šta biste tek kazali za lepezu jedinjenja osmišljenih da izbistre misli umornih?

Proteklih petnaestak godina genetski doping – poboljšanje psihofizičkih odlika dodavanjem ili menjanjem gena – postao je predmet rasprava izvan svlačionica. U opticaju je mnoštvo poželjnih zahvata.

Skorašnji prodori u lečenju genima
jednog dana učiniće izvodljivim
poboljšanje DNK kod svakog sportiste.

Ranih šezdesetih prošlog veka finski trkač na smučkama, Ero Mantijaranta, osvojio je tri zlatne kolajne zahvaljujući neočekivanoj promeni (mutacija) koja ga je obdarila s više prijemnika (receptora) za eritropoetin nego što je prirodno. Bez ikakvog spoljašnjeg upliva naučnika, njegov organizam je sam od sebe stvarao višak crvenih zrnaca.

Džinovsko odojče

Prisetite se džinovskog odojčeta iz 2004. čije je telo ličilo na malenog snagatora. Gen za slanje poruka angotenzinu, pretvarajućem enzimu, odlikovao se jednim odstupanjem (promena ili, stručno kazano, mutacija) koje je osnažilo izdržljivost tela, povećavajući isporuku kiseonika ćelijama i gustinu kapilara, i još nekim izmenama što se povezuju s porastom mišića i snage.

Nemojte se iznenaditi ako uskoro
čujete da je malenog glodara  kao zamorče
u laboratorijama istisnuo čovek.

Skorašnji prodori u lečenju genima jednog dana učiniće izvodljivim poboljšanje DNK kod svakog sportiste. Na Univerzitetu Pensilvanija u Filadelfiji opitnom mišu su ubacili gen za prekomerno lučenje hormona rasta, zbog čega mu se mišićna snaga povećala za 14 odsto. Ushićeni novinari smesta su ga nazvali „moćnim mišem”, kao u crtanom filmu.

Drugi istraživači su uključivali i isključivali pojedine gene davanjem lekova: u Salkovom institutu u La Džoli koristili su lekariju tajastvenog imena GW1516 da ubrzaju grčenje mišića. Naterali su, naime, sporotrzajuća vlakna da se ponašaju kao brzotrzajuća vlakna. U sajedstvu s vežbama, ogledni miš je postao izdržljiviji za neverovatnih 70 procenata!

Moćni miš (Salkov institut)

Moćni miš (Salkov institut)

Nemojte se iznenaditi ako uskoro čujete da je malenog glodara u naučnim laboratorijama kao zamorče istisnuo čovek. Ni tu nije kraj budućim iskušenjima: hirurški zahvati i, napokon, visokotehnološka usavršenja isto tako vode do najviših pobedničkih stepenica. Bacači u bezbolu kojima je oštećeni ligament lakta zamenjen tkivom iz tetive potkolenice ili podlaktice nakon presađivanja su imali jači izbačaj.

Trkačke smučke

Zamena celih zglobova nije, za sada, najsrećniji izbor, zbog toga što mehanički sastojci ne odgovaraju u potpunosti prirodnim. Ali sa usavršavanjem veštačke kože, tetiva i drugih delova sve postaje izvodljivo. Zar Južnoafrikanac Oskar Pistorijus nije na Olimpijskim igrama 2012. Londonu pokupio dve zlatne i jednu srebrnu kolajnu trčeći na svojevrsnim metalnim smučkama koje su mu prikačene za kolena?

Zavirimo li nekoliko decenija
unapred, udovi odgajeni u
laboratorijama odmeniće prirodne.

Da li iste ikada pomislili na plivače s prstima na nogama i rukama između kojih je umetnuta veštačka kožica, baš kao kod žabe? A tek na obećanja i očekivanja koja naprosto okrilate sa pominjanjem nanotehnologije?

Zavirimo li nekoliko decenija unapred, udovi odgajeni u laboratorijama odmeniće prirodne.

S takvim dodacima pojaviće se sportisti-mašine, nalik današnjim trkačkim automobilima. Hoće li  olimpijski oci na početku to zabraniti, a docnije dozvoliti?

Naposletku će se nadmetati neki novi nadljudi, što bi donekle podsetilo na sumorni alegorijski roman Džordža Orvela „Životinjska farma”. Šta kažetze?

Gradimir Cvetković

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar